"Da li je Belgija sposobna?" - ne pita se sigurno samo list Suar (Le Soir), kada se govori o pobjedi nad islamističkim terorizmom. Jedan osumnjičeni za teroristički napad u Parizu, 26-godišnji Salah Abdeslam je i dalje u bjekstvu. Opsežna racija u briselskoj četvrti Molenbek koja je sprovedena u ponedjeljak nije dala rezultate.

Prijateljska utakmica između Belgije i Španije koja je trebalo da se odigra u utorak na Kralj Boduen stadionu je stoga otkazana. Saopšteno je samo da je previše opasno. Jer, postoji mogućnost da se Abdeslam nakon povratka iz Pariza sakrio u blizini stadiona. Belgijski nacionalni Savjet za bezbjednost podigao je nivo opasnosti od terorističkih napada, a vlada želi da angažuje 520 vojnika koji bi bili podrška policiji.

Belgija, uporište terora?

No, uprkos svim ovim mjerama ne može se oteti utisku da postoji određena bespomoćnost. Na kraju krajeva veza između islamističkih terorista i Belgije je očigledna. Salah Abdeslam nije jedini osumnjičeni za napad u Parizu koji je živio u Belgiji. Njegov brat bi mogao biti atentator samoubica koji je izveo napade na barove i restorane u 10. i 11. pariskom arondismanu i ubio više od 30 ljudi. A čovjek koji je osumnjičen kao glavni organizator napada, Abdelhamid Abud je takođe Belgijanac.

A lista se nastavlja: Ajub el Kazani je čovjek koji je ovog ljeta u Briselu htio da izvede napad na brzi voz Talis. Mehdi Nemuš koji je u maju 2014. tokom napada na Jevrejski muzej u Briselu ubio četvoro ljudi, pa čak i atentatori iz Madrida 2004. su manje ili više imali veze sa briselskom opštinom Molenbek.

Soliteri, veliki procenat stranaca i ogromna nezaposlenost među mladima, ovo sve označava Molenbek u kojem živi 95.000 ljudi. Od 70-ih godina prošlog vijeka stanovništvo porijeklom iz zemalja Magreba se učetvorostručilo u Molenbeku, izložila je to gradonačelnica Fransoaz Šepman (Francoise Schempmans), koja je otvoreno rekla da se dugo nije htjelo suočiti s ovom činjenicom. Ona kaže da je bila prva koja je priznala da bi mnogi stanovnici ovog dijela Brisela mogli da imaju "poteškoće u integraciji". Ministar unutrašnjih poslova je bio određeniji. "Mi već dugo nemamo kontrolu nad Molenbekom", kazao je Žan Žambon (Jan Jambon) nakon napada u Parizu belgijskoj televiziji.

Brisel primjer 'orgaizovanog haosa'

Previše nadležnih službi, premalo koordinacije - to je i sam Žambon okarakterisao kao osnovni problem. "Brisel je sa svojih 1,2 miliona stanovnika u principu jedan mali-veliki grad, a imamo šest različitih policija", kazao je on tri dana prije nego što su se dogodili napadi u Parizu listu "Politico" (Politico). Za jedan Njujork, koji ima 11 miliona stanovnika, nadležna je samo jedna jedina policijska služba. "Naše djelovanje ovdje u Briselu je previše razuđeno", kaže on i napominje kako u Briselu postoji "19 opština i da svaka od njih ima svog načelnika". Brisel zapravo označava kako Grad Brisel tako i dvojezični region glavnog grada koji pored Grada Brisela ima još 18 opština, među kojima je i Molenbek.

Za gradonačelnika susjednog grada Vilvorda, Hansa Bontea Brisel je primjer 'organizovanog haosa'. Bonte je za list 'Morgen' iznio još nekoliko okolnosti koje stoje na putu efikasnoj borbi protiv islamističke terorističke scene. "U našoj tajnoj službi skoro da nema niko ko govori arapski", kaže Bonte, "a to je jedan od najvećih izazova za državnu bezbjednost".

Alen Laleman (Alain Lallemand), novinar koji se u listu 'Suar' bavi pitanjima bezbjednosne politike ne želi da na napade u Parizu gleda kao na neuspjeh Belgije. Još početkom novembra je jedan visoko rangirani pripadnik francuske tajne službe hvalio saradnju sa belgijskim službama. Sve u svemu, belgijskim službama se ne bi imalo ništa predbaciti, kaže Laleman. Ali, ono što nedostaje jeste razumijevanje rada tajnih službi od strane politike.