Njemački Bundesver treba da postane "konvencionalno najjača vojska Evrope". Ovaj ambiciozni cilj iznio je njemački kancelarFridrih Merc (CDU) u svom prvom obraćanju Bundestagu. „Moramo biti sposobni da se odbranimo, kako ne bismo morali da se branimo", naglasio je novi šef njemačke vlade, osvrćući se na prijetnju iz Rusije. Sve bi to trebalo da se odvija u bliskoj koordinaciji sa evropskim partnerima. Poseban fokus Njemačka sada stavlja na vojnu saradnju sa Velikom Britanijom.

Ona je već učvršćena prošle jeseni sporazumom koji su obje zemlje proglasile „istorijskim" – riječ je o Trinity House sporazumu, nazvanom po mjestu u Londonu gdje su ga u oktobru potpisali njemački ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) i njegov britanski kolega Džon Hili (Laburistička partija). Nikada ranije nije potpisan sličan sporazum između ove dvije zemlje. Hili je u četvrtak (15. maja 2025) doputovao u Berlin kako bi konkretizovao zajedničke planove.

Zajednički strateški ciljevi

Nuklearna sila Velika Britanija, iako više nije članica EU, ostaje vojno snažan partner u okviru NATO-a, koji dijeli zajedničke interese sa Njemačkom.

„Velika Britanija je naročito angažovana u geografskim područjima koja su važna za Njemačku – u regionu Baltika, na krajnjem sjeveru, ali djelimično i na istočnom krilu NATO-a“, ističe Ben Šrer, direktor berlinske kancelarije Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).

Tu dvije zemlje žele da udruže snage, na primjer u zaštiti sjevernog Atlantika i Sjevernog mora. Kroz Sjeverno more ne prolaze samo važne trgovačke rute, već i gasovodi i električni kablovi koji prenose energiju sa velikih morskih vjetroparkova do obale.

Nakon sumnji na ruske napade na podvodne kablove u Baltičkom moru, bezbjednosni stručnjaci se plaše sličnih napada i u Sjevernom moru. Obje zemlje žele da odgovore na tu prijetnju kroz „jasnu i sveobuhvatnu sliku podvodne situacije", kako je navedeno u sporazumu.

Zajedničke operacije podmornicama i patrolnim avionima

Zajedničke operacije podmornicama i mornaričkim patrolnim avionima takođe su dio ovog plana. Njemački pomorski patrolni avioni tipa P-8A Posejdon ubuduće će iz Škotske da nadgledaju vazdušni prostor iznad sjevernog Atlantika. Bundesver je tek nedavno naručio ove avione, dok ih britanska vojska već koristi, pa njemačke posade tamo već mogu da se obučavaju.

„Ovi patrolni avioni mogu da otkriju i unište podmornice, i to na velikim udaljenostima", istakao je ministar odbrane Pistorijus nakon razgovora sa britanskim kolegom. Time dvije zemlje zajednički jačaju sposobnosti NATO-a za lov na podmornice u sjevernom Atlantiku i Sjevernom moru.

Razvoj raketa dugog dometa

Obje zemlje imaju snažnu namjensku industriju – i u tom domenu je planirana saradnja. Na primjer, njemački proizvođač naoružanja Rajnmetal u svojim fabrikama u Velikoj Britaniji proizvodi oklopni transporter „Boxer", od kojeg je britanska vojska naručila 500 komada.

Jedan od ključnih elemenata sporazuma jeste zajednički razvoj preciznog naoružanja dometa većeg od 2.000 kilometara, kojem mogu pristupiti i druge evropske zemlje.

Još jedno područje saradnje jeste razvoj naoružanih bespilotnih letjelica - dronova. Bundesver tu zaostaje – tek ove godine počinje sa nabavkom manjih borbenih dronova. Britanska vojska, nasuprot tome, ima dugogodišnje operativno iskustvo na tom polju, od čega bi Bundesver mogao da ima koristi.

Kompatibilni sistemi

Dvije zemlje žele da sarađuju i u vezi sa borbenim avionima budućnosti – barem u određenoj mjeri. Njemačka razvija novi sistem zajedno sa Francuskom i Španijom, dok Velika Britanija razvija drugačiji sistem zajedno sa Italijom i Japanom.

„Iz evropske perspektive, ima smisla da se barem postigne interoperabilnost, tako da oba sistema mogu da funkcionišu zajedno u budućim zajedničkim misijama“, ističe stručnjak Šrer.

Time ukazuje na dugogodišnji problem Evrope: previše različitih oružanih sistema koji nisu međusobno kompatibilni. „Potrebni su nam zajednički standardi i pojednostavljenje sistema u Evropi“, poručio je kancelar Fridrih Merc ubrzo nakon stupanja na dužnost.

U trenutku kada zemlje NATO-a u Evropimoraju da preuzmu veći teret odbrane, njemačko-britanska saradnja može poslužiti kao primjer. To je „koristan dodatak“ uz druge saradnje, kaže Šrer, poput one između Njemačke i Francuske.

„Ključno pitanje je koliko je Velika Britanija spremna i sposobna da doprinese odbrani Evrope“, kaže on, uz napomenu da se postavlja pitanje i o britanskom budžetu za odbranu, gdje bi dodatnapovećanja mogla postajati sve teža.

Koliko novca ide Bundesveru?

I u Njemačkoj se postavlja pitanje visine budućeg budžeta za odbranu. Zbog promjene vlasti još uvijek nije donijet budžet za 2025. godinu, ali su već počele žustre rasprave o potrebnim iznosima.

Ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU) u četvrtak je podržao cilj koji je ranije iznio američki predsjednik Donald Tramp – da se u budućnosti izdvaja do 5 odsto bruto društvenog prozivoda (BDP) za odbranu – ali ga je koalicioni partner, Socijaldemokratska partija (SPD), odmah zaustavio.

Budžet za odbranu je u njegovoj nadležnosti, rekao je ministar odbrane Pistorijus posle sastanka sa Hilijem. Kao mjerilo naveo je predstojeći NATO samit u junu. „Svi znamo da će to koštati znatno više od sadašnjih 2 procenta koji se pominju."

Tri ili više procenata BDP-a nisu nerealni, dodao je. Britanski ministar odbrane Hili istakao je: „Ne radi se samo o tome koliko trošimo, već kako to radimo."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu