Berlin je uz Bremen jedina njemačka savezna zemlja u kojoj je etika u školama obavezan, a religija predmet koji djeca mogu, ako žele, dobrovoljno pohađati.

„Ista sloboda za Berlin, sad ste vi na potezu“, stoji na jednom od 500 plakata kojima je Berlin sedmicama oblijepljen, na slici poznati njemački fudbaler Arne Friedrich, koji podržava inicijativu Pro Reli, za uvođenje religije kao obaveznog predmeta u berlinske osnovne škole. Na plakatima kontra-inicijative Pro Ethik (Za etiku) su djeca različitog porijekla i religija i natpisi: „ Ostavite nas zajedno, etika plus religija.“

Wowereit brani berlinsku tradiciju

Učenici do sedmog razreda ovdašnjih osnovnih škola mogu naime birati da li žele pohađati časove vjerske nastave ili nauke o moralu, od 7. razreda je etika obavezan predmet. Pokretači akcije Pro Reli to smatraju diskriminacijom, uvedenom od strane berlinskog crveno-crvenog senata, koalicije socijaldemokrata i ljevice. Na njegovom čelu je popularni berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit koji kaže:

„Ja sam za etiku kao predmet za sve učenike. Ovaj berlinski model se potvrdio u praksi. Mi želimo da ovdašnji đaci zajedno uče šta su zajedničke vjerske i moralne vrijednosti. To je berlinska tradicija. Zato glasajte protiv izjednačavanja religije.“

Ovaj SPD-ov političar je na čelu inicijative, koju podržava i partija Zelenih, sindikati, te druge brojne organizacije, i one migranata, poput najbrojnije, Turskog saveza. Samo zadržavanjem sadašnjeg modela se može njegovati vjerska tolerancija, koja je prijeko potrebna u multikulturalnom gradu, kakav je Berlin, jedan je od njihovih glavnih argumenata. No, ovaj argumenat koristi i inicijativa Pro Reli i njen pokretač, advokat Christoph Lehmann:

„Upravo u gradu koji sebe smatra multikulturalnim i tolerantnim je ovo pravo za koje se borimo posebno važno. Stoga vjerujemo da će Berlinčani u nedjelju glasati za.“

Glavni grad modernog ateizma

Pro Reli, koji, između ostalog, podržavaju crkve, hrišćanski demokrati te Jevrejska zajednica, želi naime referendumom izboriti i pravo na ravnopravnost islamske vjerske nastave u ovdašnjim školama. I ona bi, i to na njemačkom jeziku, morala biti organizirana i plaćena iz gradske kase ukoliko u nedjelju 25 posto od 2,4 miliona Berlinčana koji imaju pravo glasa na listiću zaokruže „ja“, odnosno „da“. Islamska vjerska nastava se zasada uglavnom na maternjim jezicima doseljenika organizuje po ovdašnjim džematima i džamijama, tako i u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka. Njegov predstavnik za medije Meho Travljanin kaže da ovaj centar podržava referendum, ali:

„Problem je što smatramo da u Berlinu nema kvalifikovanog kadra koji bi mogao predavati islamsku religiju u školama, ali u svakom slučaju pozdravljamo inicijativu da se ispoštuje volja većine.“

A većina u Berlinu, čak 65 posto prema statistici, ne ide ni u crkve ni u džamije. Njemački glavni grad stoga ima i naziv „svjetskog glavnog grada modernog ateizma“.

Autor: Begzada Kilijan

Odg. urednik: Zorica Ilić