"Naša sinagoga s 250 mjesta je postala premala. Na velike blagdane prošle godine smo imali po gotovo 700 ljudi, na Jom Kippur 900 ljudi." Zato rabin Yehuda Teichtal želi osjetno povećati svoju sinagogu u zapadnom dijelu Berlina, koja je svečano otvorena 2007. “Činjenica da se sinagoga mora toliko proširiti je znak povjerenja Židova u njemačko društvo”, rekao je rabin za DW.

Sinagoga na Münsterskoj ulici, koja je otvorena u nazočnosti tadašnjeg ministra vanjskih poslova i sadašnjeg predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera, bila je prva nova židovska bogomolja izgrađena u Berlinu nakon Drugog svjetskog rata. Teichtal sada planira izgraditi najveću poslijeratnu sinagogu u Njemačkoj.

"Ortodoksno i otvoreno"

Ovaj 50-godišnjak, koji je rođen u New Yorku, živi u glavnom gradu Njemačke 26 godina, a od 2012. je i rabin židovske zajednice u Berlinu. On pripada židovskom pokretu Chabad Lubavich, koji, prema riječima Teichtala, nije samo ortodoksna skupina u judaizmu. "Mi smo ortodoksni i otvoreni", naglašava i dodaje: "Poštujemo sve ljude, bez obzira jesu li Židovi ili nežidovi, heteroseksualni ili homoseksualni, neovisno iz koje kulture dolaze."

Od 2007. uz sinagogu djeluje i židovski obrazovni centar. Nekoliko koraka dalje su završni radovi na "Pears Jewish Campusu", koji će biti otvoren u srpnju (julu), a u kojem će se nalaziti "Tradicionalna židovska škola" i dječji vrtić koji se trenutno još nalazi u kontejnerima.

Židovska zajednica u Berlinu već godinama se povećava. Židovi su, na temelju posebnog ugovora sa SR Njemačkom, došli iz bivšeg Sovjetskog Saveza prije 30 godina. Tijekom proteklih dvanaest mjeseci u Njemačku su stigle i mnoge židovske izbjeglice iz Ukrajine. Ali u glavnom gradu Njemačke danas žive i mladi Izraelci čiji su preci bili Berlinci koji su pobjegli pred nacistima ili izgubili rođake u Holokaustu. Teichtal govori o "rastućem židovskom životu u Berlinu" i rastućem interesu za ono što njegova zajednica nudi. Procjenjuje da u gradu živi oko 50.000 stanovnika židovske vjere.

"Raznolikost i živost"

U Berlinu se trenutno planiraju dva velika projekta izgradnje sinagoga. U četvrti Kreuzberg se sljedećih nekoliko godina u potpunosti obnavlja sinagoga na Fraenkel obali, koju su nacisti uništili tokom pogroma u studenome 1938., a u zapadnoj četvrti Wilmersdor sinagoga treba biti proširena. Teichtal to vidi kao "znakove procvata, raznolikosti, vitalnosti" ali i "povjerenja". „Židovski život između ostalog znači: ostati ovdje uz pozitivno, živo zajedništvo", kaže. Tijekom proširenja prostorija, koja je do sada bila orijentirana prema istoku, ubuduće će biti okrenuta prema Jeruzalemu.

Kao i projekt židovskog kampusa i proširenje sinagoge je povjereno berlinskom arhitektonskom uredu Tchoban Voss Architekten. Teichtal očekuje da će izgradnja sinagoge stajati 20 milijuna eura i oslanja se na potporu javnosti i donacije. "Donacije, velike ili male, iznimno su važne. Ne možemo sami i potrebna nam je svačija pomoć." Troškovi izgradnje židovskog kampusa u međuvremenu su narasli na 25 milijuna eura, također zbog posljedica pandemije koronavirusa.

Ne pristaju na život iza zatvorenih vrata

Pokret Chabad održava slične centre u gradovima diljem svijeta. Do njene sinagoge u Berlinu, kao i do mnogih židovskih institucija u gradu, može se doći jedino nakon temeljite sigurnosne kontrole. To je reakcija na sve češće antisemitske incidente i prijetnje. No pokret se i dalje oslanja i naglašava otvorenost svog projekta. "Neprihvatljivo je da se život Židova vodi iza zatvorenih vrata i da ih se ljudi ne usuđuju posjetiti", kaže Teichtal.

Njegovu ustanovu obilaze posjetitelji iz cijele Njemačke, ali i međunarodni gosti. Teichtal usput spominje planirani restoran i zalogajnicu, planiraju se zajednička čitanja i filmske projekcije. "To je židovski život u Njemačkoj. Židovski život u Njemačkoj nije samo borba protiv antisemitizma."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu