1. Film koji otvara festival

Festival se otvara filmom danske redateljice Lone Scherfig: "Ljubaznost stranaca" pripovijeda o susretima četvoro ljudi u zimskoj atmosferi New Yorka. Riječ je o dansko-kanadskoj koprodukciji u kojoj između ostalih glume Zoe Kazan, Tahar Rahim, Andrea Riseborough i Bill Nighy. Lone Scherfig, koja je 2001. već dobila Srebrnog medvjeda, jedna je od sedam režiserki zastupljenih na ovogodišnjem festivalu. Dieter Kosslick je obećao "jedan divni početak festivala", kao i to da ova redateljica ima "osjećaj za karaktere, velike emocije i suptilan humor".

2. Natjecanje

U konkurenciji za Zlatnog i Srebrnog medvjeda je ove godine 17 filmova. To je okosnica festivala. U najpoznatije režiserke i režisere koji se natječu za nagrade spadaju Francuz Francois Ozon, Španjolka Isabel Coixet, Poljakinja Agnieszka Holland te Zhang Yimou iz Kine. No s velikim zanimanjem se očekuju i režiseri iz Kine Wang Quan'an (Zlatni medvjed 2017.) i Turske Emin Alper - obojica su kritični prema politici i vladama svojih zemalja.

3. Nijemci

Najveću pažnju privlači Fatih Akin, mada su u Berlinu njemački redatelji po tradiciji vrlo prisutni. Ovaj režiser, koji je već dobio važne nagrade na festivalima u Berlinu i Cannesu kao i Europsku filmsku nagradu, na Berlinaleu predstavlja svoj film "Zlatna rukavica". To je priča o jednom berlinskom ubojici žena iz 70-ih godina. Osim Akina, u Berlinu su i njemačke režiserke Angela Schanelec i Nora Fingscheidt. I u drugim sekcijama, kao i u programu posvećenom pomlatku "Perspektiva njemačko kino", njemački film je dobro zastupljen sa 109 od ukupno 400 novih filmova.

4. Žiri

O dodjeli nagrada odlučuje Juliette Binoche s još petoro članova žirija. Slavna glumica (rođ. 1964.) je predsjednica žirija. Odlična je poznavateljica filma, njena dosadašnja karijera je vrlo uspješna, a 1997. je dobila i Oscara za ulogu u filmu "Engleski pacijent". U žiriju će imati i podršku jedne njemačke i jedne britanske kolegice - Sandre Hüller i Trudie Styler.

5. Svjetske premijere

Na ovom festivalu će biti mnogo premijera - posebnu pažnju privlači ekranizacija života pisca Bertolta Brechta. Tu su i dokumentarni filmovi o fotografu Peteru Lindberghu, glumcu Mariju Adorfu i o njemačkoj rok-grupi "Die Toten Hosen". Iz SAD-a stiže dokumentarac koji bi se mogao interpretirati kao komentar na eru Donalda Trumpa: "Watergate ili kako smo naučili zaustaviti predsjednika koji gubi kontrolu" režisera Charlesa Fergusona.

6. Forum

U velikom programu "Forum" bit će prikazano 39 filmova. To su tradicionalno "djela koja su odvažna, sa stavom, bez kompromisa", dakle riječ je o društveno-politički angažiranom kinu koje ponekad poseže i za nekonvencionalnim formama. Moto ovogodišnjeg Foruma bi mogao biti "Literatura", jer se mnogi filmovi orijentiraju na pisane forme i vrte se oko pjesmama ili pisama. Primjer: austrijski film "Djeca mrtvih" je eksperimentalna obrada "Romana o duhovima" nobelovke Elfriede Jelinek. U Forumu je i upečatljiv crno-bijeli film iz Lesota: "Majko, gušim se. Ovo je moj posljednji film o tebi".

7. Panorama

Još više filmova se prikazuje u sekciji "Panorama"- 45 filmova iz 38 zemalja. Panorama ove godine, prema navodima organizatora festivala, nudi "kontroverzan, politički i izazovan program" u kojem se "u upadljivo mnogo filmova ljudi pokušavaju osloboditi sustava tlačenja i tuđeg jarma". Tu je mnogo filmova žena o ženama, uglavnom su u pitanju portreti umjetnica iz raznih dijelova svijeta.

8. Retrospektiva

"Retrospektiva" je ove godine u znaku redateljica: "Samoodređenje. Perspektive autorica filmova" - tu se prikazuje 26 igranih i dokumentarnih filmova iz oba dijela Njemačke između 1968. i 1999. godine. "Novi njemački film" je projekt u kojem nisu riječ vodili samo veliki režiseri poput Rainera Wernera Fassbindera, već i režiserke poput May Spils ili Ule Stöckl. I u bivšem DDR-u su žene režirale filmove. Zato će se Retrospektiva ove godine pobrinuti za mnoga otkrića i iznijeti na svjetlo dana mnogo zaboravljenih stvari.

10. Filmovi iz bivše Jugoslavije

"Bog postoji - zove se Petrunija" - režija: Teona Strugar Mitevska, jedini je film iz bivše Jugoslavije (rađen kao koprodukcija Makedonije, Belgije, Slovenije, Hrvatske i Francuske) koji je u natjecateljskom programu festivala. U drugim sekcijama su i kratki film Jasmile Žbanić "Crvene gumene čizme" (Bosna i Hercegovina) i dokumentarac Igora Drljače "Kameni govornici" (Bosna i Hercegovina/Kanada). Film "Šavovi" Miroslava Terzića (koprodukcija Srbije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine) bavi se temom nestanka djece iz srpskih rodilišta i sumnjama da su prodana na usvajanje.

11. Nagrade

Najprestižnija nagrada je Zlatni medvjed - prošle godine je pripala rumunjskoj režiserki Adini Pintilie. Već se zna tko će dobiti počasnog Zlatnog medvjeda - to je britanska filmska i kazališna glumica Charlotte Rampling, koja se proslavila filmovima poput "Noćnog portira" (1974.) i "45 godina" (2015.), snimila je više od 100 filmova. Dodjeljuju se i druge nagrade: Srebrni medvjedi za režiju i glumu te Berlinske kamere za autore koji su posebno povezani s festivalom, među njima je i legendarni francuski režiser Anges Varda.

12. Dieter Kosslick

Poslije gotovo dva desetljeća na Berlinaleu se završava era Dietera Kosslicka. On je 2001. postao direktor festivala i dao mu svoj pečat. U njegove najveće zasluge spada to što je na festivalu ojačao ulogu njemačkog filma i što ga je činio sve popularnijim za široku publiku. Poznat je i po svom opuštenom i duhovitom ponašanju u javnosti. Doduše, bio je i na meti kritika u kojima je optuživan da je doprinio padu kvalitete prikazanih filmova.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android