Pismo koje je ovih dana berlinskim školama uputila ovdašnja senatorka za obrazovanje Astrid-Sabine Busse je iznenadilo direktore škola. U pismu stoji da berlinski parlament ubuduće prihvata da muslimanske učiteljice smiju držati nastavu iako nose hidžab. Zabrana može uslijediti samo u pojedinačnim slučajevima ukoliko postoji opasnost od narušavanja školskog mira ili državnog neutraliteta, stoji dalje u pismu socijaldemokratske političarke Busse.

Odluka je donesena nakon što je Savezni ustavni sud početkom ove godine potvrdio odluku Saveznog suda za rad prema kojoj je jedna od učiteljica koja je nosila hidžab dobila odštetu od 5159 eura, jer joj zbog nošenja marame nije produžen ugovor. Berlinski senat je podnio tužbu protiv odluke Saveznog suda za rad pred Saveznim ustavnim sudom i izgubio parnicu. Time je doveden u pitanje berlinski Zakon o neutralnosti po kojemu je nastavnom osoblju i drugim pedagozima zabranjeno nošenje religioznih simbola u školama, i to ne samo hidžaba već i hrišćanskih obilježja, krsta ili križa, te jevrejske kipe. Berlinska senatska uprava za obrazovanje u pismu direktorima škola međutim navodi da nošenje hidžaba u školama u velikoj mjeri ometa školski mir i državni neutralitet i daje direktorima škola upute kako da se ponašaju ukoliko utvrde  određenu opasnost u tom smjeru, npr. da postoji namjera misionarstva te religioznog uticaja na učenike i učenice. Ukoliko se to potvrdi kao ozbiljna opasnost, direktori su dužni da o tom obavijeste regionalnu službu za nadgledanje rada škola, koja ima pravo uvođenja disciplinskih mjera. 

Zakon o neutralnosti u drugim saveznim zemljama

Njemački savezni ustavni sud je 2015. godine prepustio njemačkim saveznim zemljama regulisanje Zakona o neutralnosti koji je zvanično stupio na snagu 2005.godine. Generalno je ovim zakonom u Bavarskoj, Baden-Württembergu, Hessenu, Hamburgu, Rheinland-Pfalzu i Niedersachsenu dozvoljeno nošenje vjerskih simbola u školama. U Berlinu je zasada to oficijelno bilo zabranjeno, mada ova odluka već godinama izaziva kontroverze. Dosadašnja berlinska tzv. crveno-crveno-zelena koalicija je više puta raspravljala o njegovom ukidanju, ali su socijaldemokrati (SPD) bili za njegovo daljnje važenje dok su Zeleni i partija Ljevice bili protiv, prevashodno zbog opasnosti od diskriminacije islamske vjere. Utoliko je neočekivanije pismo berlinske SPD- senatorke direktorima škola. Berlinski socijaldemokrati, nakon nedavno ponovljenih izbora u glavnom njemačkom gradu, koji ima i status savezne zemlje, vode pregovore o formiranju nove vlade sa pobjednikom izbora, partijom hrišćanskih demokrata (CDU). CDU je dosada, kao partija opozicije, bila za daljnje važenje Zakona o neutralnosti. O ovom pitanju u dosadašnjim koalicionim pregovorima dosada nije raspravljano. 

Za Bošnjake u Berlinu lijepa i pozitivna vijest

Iz redova Islamskog kulturnog centra Bošnjaka, (IKB) koji u Berlinu važi za predstavnika ovdašnje bošnjačke zajednice, pozdravljaju odluku nadležne berlinske uprave za školstvo. Hirka Krdžić, nastavnica i koordinator Bosanske dopunske škole, za DW kaže: „ Za vrijeme pandemije korona virusa cjelokupan nastavni program je bio online. U to vrijeme počinjem intezivno da razmišljam o nostrifikaciji moje diplome i o mogućnosti pronalaska posla izvan IKB-a. Moja orijentacija je bila rad u obdaništu. Kontaktirala sam Senatsku upavu za obrazovanje u Berlinu i dobila informaciju da postoji mogućnost za rad u obdaništima za učitelje i nastavnike koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, ali da je za početak potreban ceritifikat B2 za njemački jezik. Tako sam krenula ponovo na kurs njemačkog jezika.“ Hirka Krdžić je 2014. godine zbog udaje, iz Tuzle došla u Berlin. Tamo je studirala istoriju na Filozofskom fakultetu te bila učenica Behram-begove medrese. Nakon okončanja školovanja u okviru jednog workshopa za žene, joj je bilo otvoreno ovdašnje tržište rada: „Kada sam završila workshop dobila sam ponudu da radim u obdaništu i od augusta 2022. godine počinje moj radni angažman iako sam žena sa hidžabom. Kolege i kolegice, djeca i roditelji su me prihvatili bez predrasuda, a u tom obdaništu borave isključivo njemačka djeca. Sada tamo radim svaki dan, a dva dana u sedmici  radim kao nastavnica u Bosanskoj dopunskoj školi u Berlinu. U međuvremenu sam od senatske uprave dobila dozvolu da u Berlinu mogu raditi kao  tzv. “Vertretungslehrerin”, zamjenica nastavnice. Veoma mi je drago da su naše diplome iz Bosne i Hercegovine priznate ovdje u Berlinu i da postoji mogućnost da radimo u školama. Ovo sa hidžabom je dug i trnovit put za mnoge no konačna odluka Saveznog suda da žene sa hidžabom mogu da rade u školama i u Berlinu je olakšanje za mnoge koje žele da svoje znanje prenosu djeci a da pri tome ne moraju da se odreknu svoga identiteta. Za sve učiteljice, nastavnice, profesorice sa hidžabom je to jedna lijepa i pozitivna vijest", smatra Hirka Krdžić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu