Punih sedam godina su radnici iz Bugarske i Rumunije čekali na to da imaju ista prava kao i svi ostali građani EU. S dolaskom nove 2014. godine oni su stekli pravo da posao potraže u bilo kojoj državi članici EU.

Radost zbog toga slijedila je i doza razočarenja, nakon što su pristigle prve vijesti o vrućoj debati u Njemačkoj. CSU, jedna od članica vladajuće koalicije, izrazila je bojazan da će doći do "nastavka zloupotrebe evropskog propisa o slobodnom kretanju radnika i to useljavanjem siromašnih građana".

"Masivna diskriminacija"

U rumunskom ministarstvu vanjskih poslova trude se da oštrim tonovima iz redova bavarskih demokršćana daju što manji značaj. "Sloboda kretanja je jedna od temeljnih vrijednosti EU i jedan od stubova zajedničkog tržišta", naglasio je glasnogovornik ovog ministarstva Brandusa Predascu. U tome postoji saglasnost i sa vladom u Berlinu, te se izjave iz pojedinih političkih tabora u Njemačkoj posmatraju potpuno opušteno, naglasio je on.

Ne baš "opušteno" djelovala je reakcija bugarskog ministra vanjskih poslova Kristiana Vigenina koji je rekao kako postoji uznemirenost zbog kampanje koja se vodi već nedjeljama. "Ne želimo više da nas tretiraju kao građane EU druge klase", izjavio je za jednu radio-stanicu. Osjetilo se da je iznerviran zbog cijele diskusije koja se vodi i u drugim zemaljama zapadne Evrope. Belgija je već počela da nalaže građanima drugih država EU, koji ne zarađuju dovoljno za život, da napuste tu zemlju. Prije nekoliko sedmica je britanska vlada zatražila da se dozvoli dolazak radne snage samo iz onih zemalja EU koje imaju određenu stopu prihoda po glavi stanovnika. "Neke mjere koje predlaže vlada Velike Britanije su masivno diskriminirajuće", navodi Vigenin.

Mobilnost, ali ne migracija

Brandusa Predascu smatra da je potpuno pogrešno koristiti i termin "useljavanje siromašnih građana". "Iz našeg ugla gledanja ne razumijemo na šta se konkretno misli. Građani EU imaju pravo da odu u neku drugu državu i tamo potraže posao", izjavio je Predascu za Deutsche Welle. Stoga se ovdje ne radi o migraciji stanovništva unutar EU, nego o mobilnosti radne snage: "Mi smo pomalo zabrinuti što se, namjerno ili nenamjerno, iskrivljuju inače vrlo jasno definisani termini."

Statistika pokazuje kako je Predascu barem djelomično u pravu. Prije nekoliko nedjelja je objavljena jedna studija u kojoj stoji da Njemačka više profitira nego što ima štete od useljavanja iz drugih država EU. Savezno Ministarstvo za rad prenosi kako najveći dio Rumuna i Bugara koji ovdje dođu ima posao i plaća doprinose. Fondacija Bertelsmann je proračunala da se zato u njemački socijalni sistem po svakom useljeniku dodatno slije oko 14.000 eura godišnje. Samo 7,4 odsto Rumuna i Bugara koji su se doselili u Njemačku vodi se kao nezaposleno.

"Odliv mozgova" u zemljama porijekla

Lazar Comanescu, ambasador Rumunije u Berlinu, ne vjeruje da će sada doći do masovnog iseljavanja u druge države EU. Ipak, u Rumuniji je već sada vidljivo da ovu zemlju napuštaju dobro obrazovani i mladi ljudi. "To je veliki gubitak, ali sam siguran da će se stvari promijeniti kad se naša privreda razvije", tvrdi on.

Poslanik CSU-a u njemačkom parlamentu Bernd Fabritius, koji je i sam rođen u Rumuniji, smatra kako je parola "ko vara, leti iz države" u principu ispravna, ali se zalaže za konkretnu i argumentovanu debatu: zloupotrebe socijalnih sistema ima, ali one ne zavise od nacionalnosti i porijekla prevaranata. Kako bi se prevare spriječile, potrebno je uspostaviti prekograničnu saradnju. Ove stavove podržava i većina Rumuna koji danas žive u Njemačkoj. "To su dobro integrisani ljudi koji se trude da daju svoj doprinos na poslu i koji kritikuju zloupotrebe koje čine njihovi zemljaci, baš kao što to činimo i mi", kaže Fabritius.

Prekogranična saradnja

I Radi Naidenov, ambasador Bugarske u Berlinu, ne poriče da slobodan protok radnika izaziva i određene poteškoće. I on vidi da u gradovima kao što su Duizburg, Ofenbah i Manhajm ima problema u pojedinim četvrtima gdje živi veliki broj doseljenika iz Rumunije i Bugarske. Većinom se radi o Romima. "Podržavamo saradnju nadležnih vlasti u obje zemlje kako bi se spriječila zloupotreba socijalne pomoći", navodi Naidenov. On kaže kako su stoga već održani sastanci predstavnika vlasti u Dortmundu i Sofiji. Cilj je uspostava zajedničkih socijalnih projekata od kojih bi na kraju profitirali svi: zemlje porijekla, useljenici i Njemačka.

Autori: Jeanette Seiffert/Azer Slanjankić

Odgovorni urednik:Mehmed Smajić