Njemačka, Francuska, Italija i Malta nisu daleko stigle sa svojim prijedlogom da se uspostave kvote za raspodjelu migranata koji su spašeni iz mora. Na sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Luxemburgu nije bilo dodatnih konkretnih obećanja o tome ko bi bio spreman primiti spašene migrante iz Italije u svoju zemlju. Prije dvije sedmice na mini-samitu u tvrđavi St. Angelo na Malti je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer skupa sa svojim kolegama iz Francuske, Italije i Malte dogovorio  i objavio da će u Luxemburgu o tome biti donesene odluke. To se međutim nije desilo.

12 država je u Luxemburgu samo saopćilo da će uzeti učešće u preraspodjeli izbjeglica od slučaja do slučaja i nakon pojašnjenja dodatnih tehničkih detalja. Ostaje neophodno da se u slučaju svakog broda za spasavanje, koji se pojavi pred obalama Italije ili Malte, telefonski dogovori ko će koga primiti. Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je rekao da je unatoč tome "zadovoljan". Sistem može poslužiti kao model za reformu EU-politike prema azilantima, ali ima još mnogo toga da se uradi, rekao je Seehofer.

Bez obavezujućih kvota

Povjerenik EU za migraciju, Dimitris Avramopoluos, je pozvao zemlje članice da okončaju nedostojno strogo postupanje oko raspodjele migranata koje iz vode vade privatni pomorski spasitelji. "Mi se ne možemo više tako odnositi prema onome što se dešava u Sredozemlju. Ne možemo raditi sa ad hoc rješenjima. Trebamo permanentne mehanizme. Mi smo predložili samo privremeni mehanizam na šest mjeseci. Danas bi zemlje članice trebale pokazati više međusobne odgovornosti i više solidarnosti", rekao je Avramopoulos.

No finsko Predsjedništvo EU nije moglo saopćiti da je došlo do proboja u postizanju dogovora za koji su postojale nade. Sama Finska ne žele učestvovati u sistemu tačno određenih kvota raspodjele migranata, baš kao ni Luxemburg i Austrija. Bugarska, Cipar i Grčka su kritizirale da se četveročlana koalicija sa Malte želi pobrinuti za spašene osobe između Libije i Italije, ali ne i za pridošlice u istočnom dijelu Sredozemlja. One su u zajedničkom saopćenju zahtijevale više pomoći od EU. Istočnoeuropske zemlje su pak ostale kod svog odbijanja prijema migranata.  

Nejasni kriteriji raspodjele

Ono što je i dalje nejasno jest koji migranti ili tražitelji azila iz Italije i Malte trebaju biti raspodijeljeni na druge države. Francuska i Nizozemska žele primiti samo one osobe koje imaju jasno pravo na azil ili status izbjeglice. Italijanska ministrica unutarnjih poslova Luciana Lamorgese insistira na tome da svi migranti bez izuzetka budu raspoređeni i da u ciljanim zemljama trebalo biti razjašnjeno njihovo pravo na azil. Njemački ministar unutarnjih poslova se slaže sa italijanskim stavom. Provjera zahtjeva za izdavanje azila bi u Italiji predugo trajala i ne bi olakšala stanje u toj zemlji, rekao je Seehofer.

U narednim sedmicama i dalje će se raditi na prikupljanju novih obećanja za prijeme spašenih migranata. No prema informacijama iz krugova bliskih ministrima unutarnjih poslova saznaje se da vjerojatno neće biti riječ o fiksnim kvotama. Europska komisija bi kao i do sada trebala koordinirati raspodjelu. Telefonski broj, koji se mora nazvati, da bi se prebacili migranti iz Italije, ostaje isti, saznaje se u ovim krugovima. Svaka država, kako se navodi, u svakom trenutku može odustati od dogovora. "To je apsolutno dobrovoljno", naglasio je Horst Seehofer nakon sastanka ministara unutarnjih poslova EU. 

Na putu ka zajedničkoj politici prema azilantima?

Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je više puta uputio na to da se, kada je riječ o spasavanju migranata na području između Libije i Italije, radi o relativno malom problemu. Znatno veći broj njih dolazi iz Grčke ili Španjolske, naglasio je on. Seehofer je rekao i da se ne smije izgubiti iz vida cjelokupna slika kada je riječ o migracijama. Mehanizam raspodjele za mali broj koji su preživjeli brodolom je za jedne jedna vrsta pilot projekta za duboku reformu europskog azilantskog sistema, rekao je Seehofer. "Ako mi sve zemlje, koje su na vanjskim granicama EU, prepustimo samima sebi, onda nikada nećemo imati zajedničku europsku azilantsku politiku", rekao je Seehofer i upozorio na drugi talas izbjeglica kao što je bio onaj 2015. godine. "A ako ne postoji zajednička europska azilantska politika onda postoji opasnost da ponovo dođe do nekontroliranog useljavanja i to u cijeloj Europi. To smo već jednom doživjeli. Ne želim da se to ponovi. To je moja borba za ovu zajedničku europsku azilantsku politiku", rekao je on.  

Luke će biti uvjetno otvorene

Proteklog četvrtka je Carola Rackete, koja je svojim brodom "Seawatch 3" u junu 53 migranta sa Lampeduze prebacila na kopno unatoč protivljenima talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija, je u Europskom parlamentu u Briselu uputila apel Europskoj uniji. EU bi trebala otvoriti svoje luke za osobe koje su pretrpile brodolom i ne bi trebala kriminalizirati spasitelje, rekla je Rackete. Ovu želju ministri unutarnjih poslova EU nisu mogli u potpunosti ispuniti. Nova italijanska ministrica unutarnjih poslova Luciana Lamorgese je međutim o tome rekla da će ona otvoriti luke kada bude razjašnjeno gdje će osobe spašene iz mora biti raspoređene. To bi se trebalo dogoditi četiri sedmice nakon njihovog dolaska u Italiju. I Malta će pod tim uvjetima ponovo otvoriti svoje luke.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android