Komesar Evropske unije vidno lebdi iznad političke vode: i pored Ankarinih pokušaja pritiska i rasplamsanog sukoba između turske vlade i zemalja-članica Evropske unije, Dimitris Avramopulos najavljuje da bi već za dvije sedmice mogla da se donese odluka o obećanoj viznoj liberalizaciji za Tursku. Već 4. maja biće predstavljen izvještaj o napretku u pregovorima sa Turskom, nakon toga su na redu vlade zemalja EU i parlament.

Mnogo uslova

Komisija stvari vidi pozitivno: ukoliko Turska do maja ispuni sve propisane uslove, biće objavljen odgovorajući zakonski prijedlog, rekao je Avramopulos. On vjeruje da će turska vlada uspjeti. Radi se o tačno 72 uslova, od koji su neki tehničke, a drugi visokopolitičke prirode. Turska je tako obavezna da uvede biometrijske pasoše, potpiše ugovor o readmisiji sa Bugarskom i Grčkom, sarađuje sa agencijom Europol, suzbije organizovani kriminal i korupciju, kao i da se pobrine za vladavinu prava. Uz to još postoji i klauzula za zaštitu ljudskih prava, ne samo za prihvat, već i za zaštitu izbjeglica.

Prije nekoliko sedmica, portparol Evropske komisije je objasnio da Turska ispunjava oko polovinu zahtjeva. U međuvremenu komesar Avramopulos ne želi više takva cjepidlačenja, svejedno da li se radi o 72, 56 ili 34 uslova, „svaki minut je važan, ali brojke neću da navodim“.

Pokušaji pritiska iz Ankare

U Savjetu Evrope, premijer Ahmet Davutoglu je zaprijetio da, ako Evropska unija ne ispuni svoj dio dogovora o izbjeglicama, i ako se ne pridržava plana o viznoj slobodi, „naravno niko ne može da očekuje da se Turska pridržava svojih obaveza“. To znači da Turska više ne bi prihvatala izbjeglice iz Grčke i da bi dogovor iz marta otpao. To prate i oštri tonovi iz Ankare. Najnovije kritike Evropskog parlamenta o nepoštovanju ljudskih prava u Turskoj, predsjednik Erdgogan je ocijenio kao „provokativne“, objasnivši da je Turska potrebnija EU, nego obrnuto. Uz to je još i novinaru njemačkog ARD-a zabranio dolazak u zemlju.

Kritike iz Evropskog parlamenta

„Turska se grdno vara ukoliko vjeruje da će bezvizni režim za putovanja u EU na snagu stupiti u junu. To zavisi od 72 uslova, od kojih mnogi još nisu ispunjeni“, ocjenjuje poslanik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Ferber i dodaje da će parlament to pitanje da razmotri tek kada budu ispunjeni svi uslovi. Jedno je, smatra Ferber, sigurno: „Političkog popusta za Tursku neće biti“. Ne može biti da se zbog pokušaja političkog pritiska ta odluka ubrza. I šef poslaničke grupe CDU-CSU Herbert Reul ima „grčeve u stomaku“ pri pomisli na planirano ukidanje viza za putnike iz Turske.

Ministri unutrašnjih poslova žele „kočnicu za slučaj opasnosti“

U dilemi su i ministri unutrašnjih poslova pojedinih zemalja-članica EU. Francuska, Njemačka i Austrija stoga planiraju da se u dogovor uvrsti neka vrsta „kočnice za slučaj opasnosti“. Iz Beča kažu da je takva klauzula o suspenziji potpuno uobičajena. Ona može da se primijeni ukoliko, recimo, odjednom naglo poraste broj podnosilaca zahtjeva za azil. To se poklapa sa strahovanjima Ferbera iz CSU, koji očekuje da bi desetine hiljada Kurda moglo da zatraži azil u Njemačkoj, ukoliko u Turskoj ne prestanu pritisci na njih. Drugi se pribojavaju povećanja broja ilegalnih radnika, koji bi mogli da preplave ilegalno radno tržište u Evropi.

Na kraju krajeva takva klauzula o suspenziji mogla bi da stupi na snagu, ukoliko se Turska ne bi više pridržavala sporazuma o izbjeglicama i ukoliko ne bi više prihvatala izbjeglice iz Grčke. To bi dakle bila neka vrsta uslovnog bezvezviznog režima, što se Ankari ne dopada. Predstavnici EU objašnjavaju da pritom nije riječ o diskriminaciji Turske i podsjećaju i da sporazumi sa Gruzijom ili Ukrajinom sadrže slične klauzule.