1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Muslimani iz BiH moderni primjer za Europu

24. maj 2017

Nakon učešća na međunarodnoj konfrenciji „Odgovornost religija za mir“ u Berlinu reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović gostovao je i u Njemačkom društvu za vanjsku politiku.

Deutsche Gesellschaft für Auswärtige Politik | Interreligiöser Dialog, Husein Kavazović
Foto: DW/B. Kilian

Poznavatelji povijesti zgrade Njemačkog društva za vanjsku politiku u berlinskoj diplomatskoj četvrti Tiergarten znaju da je ovo reprezentativno zdanje kratko prije Drugog svjetskog rata bilo izaslanstvo tadašnje Kraljevine Jugoslavije, a njen tadašnji izaslanik budući nobelovac Ivo Andrić. Njegove knjige i danas krase vitrine odaja u kojima se redovno pozivaju ugledne ličnosti iz javnog i političkog života Njemačke i svijeta. Jedan od voditelja ovog društva Henning Riecke, kao poštovalac Andrićeve literature to naročito rado ističe kada u goste pozove nekoga sa područja bivše Jugoslavije, no o Andriću se ove večeri nije govorilo. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović je prisutne trebao upoznati sa tradicijom islama u BiH i radom Islamske zajednice. U svom 40-minutnom izlaganju je Kazazović to i učinio. Odmjereno i iscrpno je objasnio povijest islama u BiH od dolaska Osmanlija u 15. stoljeću, osvrnuo se na velike istorijske događaje za Bošnjake poput Berlinskog kongresa 1878. godine, stvaranje dviju Jugoslavija, osamostaljivanje BiH, naglasivši da su  bosanski muslimani, bez obzira na sva vjekovna iskušenja uvijek njegovali otvoren, tolerantan i vedar islam.

Koliko je moguć otvoren i tolerantan islam i danas?

Iako je ovo predavanje bilo u sjeni terorističkog napada u Manchesteru, pitanje tzv. islamističkog terorizma nije igralo veliku ulogu. Drugačije nego na međunarodnoj konferenciji „Odgovornost religija za mir“ na koju je pozvao njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel, je publiku ove večeri više interesovalo prakticiranje islama u današnjem modernom vremenu. Jedna mlada Bošnjakinja, koja je sa deset godina kao izbjeglica došla u Njemačku, je željela znati kako da pomiri odredbe vjere sa današnjim modernim načinom življenja, sa oblačenjem mladih žena. Ona, iako redovno klanja, kaže, ne želi da nosi maramu ili hidžab. Husein efendija Kazazović je odgovrio da je vjera predaja od Boga, zapisana u svetim knjigama, te da to nije moguće mijenjati, ali da je njeno tumačenje moguće prilagoditi sebi. „Nema nikakve prinude osim poštivanja osnovnih postulata i vrijednosti islama. Konačni sud o pravilnosti vjerovanja donosi Bog, a ne ljudi“, odgovorio je reisu-l-ulema.

Kavazović sa dr. Henning RieckeomFoto: DW/B. Kilian

Jedan od prisutnih je kritikovao Sarajevsku deklaraciju "Zajednička riječ o zajedničkom dobru", koja je nedavno potpisana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci od strane Islamske zajednice BiH i Saveza evanđeoskih crkava Švicarske, pitavši zašto u njoj ne stoji da su žena i muškarac ravnopravni. To je, po navodima samog reisu-l-uleme netačno. Islamska zajednica BiH priznaje i podržava potpunu ravnopravnost muškarca i žene pred Bogom kao i u svakodnevnom životu. Islam ima svoje osobenosti kada je u pitanju služba, žene ne mogu biti imami, ali se Islamska zajednica zalaže za njihovo što veće angažovanje u javnom i političkom životu. 

Vjera i aktuelna politika

Henninga Rieckea je interesovalo pojačano islamiziranje BiH, sve veći uticaj Turske i pojedinih arapskih zemalja, koje na različite načine pokušavaju radikalizirati bosasnki islam. Husein Kavazović ne negira te pokušaje, no ističe da tih uticaja ima i drugdje pa i u Njemačkoj, no da su muslimani u BiH uvijek dosada znali da se odupru različitim uticajima i da su bez obzira na sva iskušenja, ostali vjerni svom poimanju vjere. On je, kaže, posebno ponosan što se Islamska zajednica BiH i nakon užasnih iskustava posljednjeg rata, uvijek nanovo zalaže za mir i međureligijski dijalog . „Osveta nam nikada nije bila cilj, naprotiv, uvijek smo isticali da nema kolektivne odgovornosti za počinjene zločine. Odgovornost religija za mir u ova veoma opasna vremena je od posebnog značaja, a islam svojim imenom poziva na mir, a ne na teror“, naglasio je Kavazović.  "Bosanski muslimani i u dijaspori i u BiH svojom velikom većinom žele doprinijeti boljem razumijevanju religija i mogli bi biti primjer modernog, evropskog muslimana", poručio je Kavazović.

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi