Prema pisanju New York Timesa, Vlada SAD-a razmatra deportaciju 150 „Bosanaca“ zbog sumnje da su učestvovali u ratnim zločinima i „etničkom čišćenju“ u ratu u BiH devedesetih godina. Broj deportovanih mogao bi biti i veći, jer su imigracijske službe identificirale najmanje 300 imigranata koji su prilikom dostavljanja zahtjeva za ulazak u SAD prikrili podatke o učešću u ratu, odnosno ratnim zločinima i(ili) pripadnosti bivšim vojnim formacijama u BiH. Uglavnom se radi o „Bosancima“ koji sada žive u SAD-u, a koji su 1995. godine učestvovali u vojnim operacijama i ratnim zločinima počinjenim Srebrenici gdje je, kako podsjeća New York Times, nakon ulaska snaga bivše Vojske Republike Srpske (VRS) ubijeno oko 8.000 muškaraca i dječaka.

Pravni ekspert iz Tuzle, Vehid Šehić pojašnjava da je u imigracijskom postupku SAD-a za građane BiH kod popune formulara uobičajeno i pitanje: „Da li ste bili u vojnim formacijama za vrijeme rata u BiH?“ „Mnogi građani BiH očito nisu iznijeli te podatke. Provjere se vrše dugo vremena. Ovo nije prvi slučaj deportacije određenih osoba iz SAD-a, posebno onih za koje se sumnja da su učestvovale u ratnim zločinima, a naročito kada su u pitanju događaji u vezi sa Srebrenicom iz 1995. godine. U ovakvim situacijama treba biti vrlo pažljiv. Ne znači da su svi koji bi mogli biti deportovani učestvovali u ratnim zločinima, ali pravosuđe BiH mora biti spremno, kadrovski i u svakom drugom pogledu, da procesuira sve osumnjičene za ratne zločine bez obzira na to da li se oni nalaze u BiH ili van nje. Sada se samo očekuje konačna odluka Vlade Sjedinjenih država“, kaže Šehić za Deutsche Welle.

Erna Mačkić: „SAD nikada nisu odjednom izručile BiH tako veliki broj osumnjičenih“

Glavna urednica u BIRN-u (Balkanska istraživačka mreža) BiH, Erna Mačkić podsjeća da Amerikanci već godinama izručuju državljane BiH na daljnje procesuiranje bh. pravosuđu, ali da se zbog složene procedure nikada nije desilo da odjednom izruče tako veliki broj osumnjičenih. „Najčešće ih prvo osude zbog davanja lažnih informacija u vezi prisustva u vojnim formacijama, i tek kad izdrže te kazne onda ih deportuju u našu državu zbog sumnje da su počinili ratni zločin. Ako i deportuju tako veliki broj osumnjičenih za ratne zločine, to ne bi trebalo da bude veliki problem za bh. pravosuđe u smislu procesuiranja. Za procesuiranje ratnih zločina sada su osposobljeni i sudovi na entitetskom nivou, a pravosuđe može pružiti zaštitne mjere za svjedoke“, ističe Erna Mačkić za Deutsche Welle.

Glavna urednica u BIRN-u BiH podsjeća da je procerdura deportacije veoma složena i dugotrajna. „U slučaju deportacije, dolazak tih osoba u BiH mogao bi se očekivati tek krajem ove ili iduće godine, a do tada bi, u skladu sa implementacijom Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, trebalo da budu završeni složeni predmeti. U svakom slučaju, smatram da je potrebno što prije deportovati te osobe, kako bi postupci bili brzo pokrenuti. Što je duža procedura, svjedoka je sve manje. Pravosuđe u BiH ima tehničke i kadrovske kapacitete za procesuiranje ratnih zločina bez obzira na broj deportovanih iz SAD-a ili drugih zemalja“, kaže Erna Mačkić.

Nema sigurnosne prijetnje u slučaju deportacije 150 osumnjičenih?

Da li bi deportacija tako velikog broja osumnjičenih za ratne zločine u kratkom vremenskom periodu mogla predstavljati i sigurnosni problem za BiH? U jednom od ranijih komentara za Deutsche Welle, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović je kazao da, što se tiče Balkana, pojedinci koji su neposredno ili posredno sudjelovali u ratnim zločinima i koji sada žive i(ili) rade na području bivše Jugoslavije, ali i na prostorima Evropske unije i SAD, predstavljaju „mnogo veću opasnost“ od balkanskih dobrovoljaca na ratištima Bliskog istoka.

Međutim, Vehid Šehić smatra da osumnjičeni za ratne zločine, koji bi u većem broju i u kratkom vremenskom roku mogli biti deportovani u BiH, ne bi predstavljali sigurnosnu prijetnju. „Svjedoci smo da se mnogi koji su počinili ratne zločine i danas slobodno šetaju gradovima BiH. I danas imamo veći broj osoba kojima se sudi sa slobode. Međutim, pravosuđe BiH mora biti spremno da izvrši i taj zadatak, ako se SAD odluče da deportuju tih 150 osoba koje su, navodno, osumnjičene za ratne zločine“, kaže Šehić.