"SIPA ga je uhapsila u avgustu u akciji "Damask". Protekle sedmice protiv njega je u Sarajevu podignuta optužnica zbog terorističkih aktivnosti. Nedžadu Mujiću se na teret stavljaju stalni odlasci u Siriju i finansijska podrška terorističkoj organizaciji Islamska država. Posljednji put je pripadnicima IS-a prebacio 10.000 eura. Od septembra 2013. do sredine 2015. je ovaj 57-godišnjak više puta iz Austrije odlazio u Siriju. Njegova "Bečka veza" nije slučajna. Mujić je rođen u okolini Zvornika, zovu ga Abu Mubarak i posjeduje austrijsko državljanstvo. Nakon što su bosanske vlasti prije nekoliko godina počele da pomnije prate letove od Sarajeva do Turske, selefije sa Balkana su se prebacile na nove gradove, iz kojih bi, kao borci terorističke organizacije, dospjeli do Iraka ili Sirije", piše austrijski Standard.

List naglašava da je Mujić uhapšen zahvaljujući poboljšanom radu policije i citira bh. eksperta za sigurnost Vladu Azinovića koji to objašnjava činjenicom da postoji veća koordinacija između različitih sigurnosnih službi ali i intenzivnija razmjena informacija u regionu i na međunarodnoj razini. U policiji i državnom tužilaštvu postoji čak specijalizovana jedinica, koja se brine o povratnicima iz Sirije u BiH. Smatra se da je do sada oko 200 Bosanaca otišlo u Siriju i Irak, od kojih su 80 posto bili muškarci čija je jedna trećina imala kriminalne dosjee. Postoji sve više indicija da su mnogi poginuli u borbama ali postoji i jedan mali broj koji se vratio. BiH je bila prva zemlja u regionu koja je učešće bh. državljana u ratovima u inostranstvu proglasila kaznenim djelom. Po riječima Uzunovića više od 20 osoba je do sada osuđeno zbog sudjelovanja u borbama na strani terorističkih grupa u Iraku ili Siriji, ili zbog regrutiranja ili finansiranja takvih grupa. Standard citira Uzunovića, koji kaže: "Bili smo prilično uspješni. Od 2016. nije više bilo Bosanaca koji su odlazili u Siriju ili Irak".

 

Naselja za arapske turiste

"Bosancima brige", nastavlja ovaj list, "pričinjava rastući uticaj arapskih investitora iz zemalja Perzijskog zaliva. U okolini Sarajeva oni su pokupavali mnogobrojne objekte. Projekt kojim se diče je "Ozone City"  u Trnovu, koji je finansirala firma Buroj iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i koji je koštao dvije milijarde eura. Na hiljade Arapa će u budućnosti uživati u svježem vazduhu, zelenim šumama i bistroj vodi. Već mjesecima na hiljade Arapa dolazi u BiH na odmor. Sedmično u Sarajevo na redovnim letovima slijeće 21 avion iz zemalja Perzijskog zaliva. Slikom Sarajeva dominiraju porodice sa jednim muškarcem i dvije tri žene u nidžabu. Nindže su, kako pošprdno nazivaju potpuno zamotane žene - po ugledu na zamaskirane japanske borce, tema broj jedan."

"Iza toga se kriju razni strahovi", nastavlja Standard i dodaje: "Kao prvo, liberalni muslimani i sekularni Bosanci, pravoslavci i katolici se plaše da bi selefijska interpretacija islama, koja postoji u nekim arapskim zemljama, mogla uzeti jačeg maha u BiH. U Hercegovini su potpuno zamotane Arapkinje već bile napadanute od strane lokalnog stanovništva. Pod dva, Bosanci se pribojavaju da SDA, koja vlada u većim dijelovima Federacije BiH a s njom i dio Islamske zajednice - zbog uskih ekonomskih veza - zatvara oči pred radikalno-islamskim fenomenima i prećutkuje probleme, koje takav razvoj situacije može donijeti. Pod tri, svaki dan se može vidjeti kako selefije sa tipičnim trofrtaljnim pantalonama i dugim bradama dolaze po arapske turiste na aerodrom i dijelom ih smještaju u svoje sopstvene kuće. Postoji zabrinutost da preko arapskih turista oni zarađuju novac, kojim bi mogli finansirati razvoj ekstremističkih mreža", piše Standard i završava članak rečenicom da ekspert Uzunović konstatuje da pri tome ništa nije nelegalno, te stoga ne postoji razlog zbog čega bi Islamska zajednica trebala djelovati.

Jugoistočna Evropa ostala praznih ruku

Neue Zuercher Zeitung bavi se izborom generalnog sekretara UN-a. "Zapravo je zahtjev da novi generalni sekretar bude sa istoka Evrope bio nesporan. Ovaj put je to trebalo funkcionirati. Niti je nedostajalo sposobnih kandidata, niti međunarodne podrške. Sedam od deset kandidata je bilo sa istoka Evrope. Da je istočnim Evropljanima bio važniji nacionalni prestiž od jakog kandidata, pokazala je reakcija Vuka Jeremića, koji je bio na drugom mjestu, iza Gutereša. "Možemo biti ponosni na našu kandidaturu - drugo mjesto u svijetu i prvo u istočnoj Evropi. Puno smo učinili na poboljšavanju vidljivosti naše zemlje i glasa koji nas bije." Pri tome je Jeremić, piše NZZ, previdio da se nije morao kandidirati kao srbijanski patriota, već kao integrativna figura, zbog čega je njegova kandidatura propala."

"Kao ministar vanjskih poslova i predsjednik Generalne skupštine UN-a Jeremić se profilirao svojim krutim stavom u pogledu nezavisnosti Kosova i prijema Kosova u UN. Time je sebi osigurao protivljenje a na kraju i veto Amerikanaca. Njegovoj kandidaturi su dodatno naškodile uske veze sa Moskvom, posebno ako se ima u vidu zahlađivanje odnosa između Rusije i SAD, koje je zasjenilo izbore za generalnog sekretara", piše između ostalog Neue Zuercher Zeitung.