Tri godine traje migrantska kriza u Unsko- sanskom kantonu, tri godine traju apeli građana da se bezbjednosno pitanje što prije riješi jer im prisustvo migranata, kako su u više navrata rekli, zagorčava život. Protest koji je sinoć (29.8) održan u Bihaću, okupio je svega nekoliko stotina građana koji su došli iz svih dijelova kantona, Bužima, Cazina, Ključa, ali ih je najviše bilo iz Velike Kladuše. Više i od građana Bihaća.

Bratstvo i jedinstvo

"Širimo bratstvo i jedinstvo. A pokušavamo jednostavno da se udružimo sa ostalim i tako udruženi da natjeramo one koji moraju raditi a ne rade, da rade. To se odnosi na kantonalnu vlast, federalnu, državnu i sve one koji su zaboravili na cazinsku krajinu i prepustili je samoj sebi. To je naš zadatak, da ih zamolimo da pokušaju ovom narodu vratiti samopouzdanje”, kaže Enver Munjaković koji je došao na protest iz Velike Kladuše.

Inače, odnosi između Velike Kladuše, koja je tokom proteklog rata bila glavni grad tadašnje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, i ostatka današnje teritorije Unsko- sanskog kantona, a koji su bili u ratnom sukobu, ni danas nisu na zavidnom nivou. Zbog toga su neki ove proteste vidjeli kao pokušaj da se situacija stabilizuje upravo kroz krizu sa migrantima. Tako se u nekoliko navrata od govornika na protestima moglo čudi “zajedno smo jači, ne smije nas više ništa razdvojiti…”.

"Situacija sa migrantima je eskalirala i to je stvarni problem, mi se ne možemo više sami boriti sa ovim, moramo pokazati jedinstvo i sa tim nastupiti prema Sarajevu. Inače će nas ovako držati u nedogled, bez ikakve konkretne pomoći. Djeca kreću u školu, a mi ne znamo šta da radimo, ne smijemo da ih pustimo. To su stvarni problemi”, kaže Haris koji se kratko zadržao na protestima.

“Ne mogu ja to više,. Svi isto pričaju a niko ništa ne radi”, dodaje on.

Noćna dežurstva

Policija je tokom protesta zabranila ulazak migrantima u centar grada, a u zadnja dva - tri dana vidno ih je manje u ovom dijelu kantona. Dio građana odlučio se na straže, jer kako kažu ne vjeruju vlastima. Dežuraju po naseljima noću kako bi suzbili bilo kakav pokušaj nasilja. Asim Dautović iz Bihaća kaže da su kampovi zatvorenog tipa van gradova ili deportacija, jedino rješenje.

"To je jedino rješenje. Nema tu puno pameti. E sada, što pojedinci uzimaju ogroman novac za iznajmljivanje objekata u kojima borave migranti, što to nekom tako odgovara, to je druga priča. Ali oni se moraju izmjestiti izvan grada”, kaže Dautović.  

Jedan od organizatora protesta Sej Ramić, inače odbornik u skupštini grada Bihaća, poručio je kantonalnim i državnim vlastima da ne žele više migrante u BiH. Ukoliko ne bude pomaka, blokiraće kaže migrantske centre.

"Ako se ne poništi odluka Savjeta ministara BiH od 11.3. prošle godine, u vezi sa formiranjem četiri migraciona centra na prostoru Unsko- sanskog kantona, mi ćemo biti primorani da blokiramo migracione centre Bira i Miral. Ne želimo da punimo džepove privatnicima koji to rade na uštrb građana koji nemaju mir”, kaže Ramić.

Eskalacija krize prije ili nakon sastanka

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, već je ranije dao podršku protestima, rekavši da se migrantska kriza mora rješavati u Sarajevu, a da je Bihać samo kolateralna šteta. Borbu malog dijela građana kantona koji je izašao na proteste, podržava i premijer USK, Mustafa Ružnić, koji očekuje rasplet situacije početkom sljedeće sedmice.

"I sa ovim stavovima koje su građani ovdje saopštili, da se država udostoji i omogući slobodu i prava, sa tim stavovima mi ćemo u ponedjeljak (31.8.) nastupiti na sastanku u Sarajevu,  na poziv ministra bezbjednosti BiH sa predstavnicima međunarodnih organizacija”, kaže Ružnić.

A na terenu stanje i dalje haotično. Humanitarna katastrofa prijeti migrantima koji se nalaze između Republike Srpske i USK jer nisu ni u čijoj nadležnosti. Ukoliko se tome doda da autobusi puni migranata svakodnevno dolaze na entitetsku liniju razgraničenja gdje ostaju zarobljeni, razgovor Mustafe Ružnića sa ministrom bezbjednosti Selmom Cikotićem, koji je rekao da je “čuo sexy ideje o deportaciji migranata” i da migranti doprinose turizmu, moraće biti više od njegovog očekivanja. Ukoliko želi postići bilo kakav rezultat. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android