Radi se o znatnoj promjeni kursa od strane Sjedinjenih Američkih Država. Ukrajinci već mjesecima od zapadnih saveznika zahtijevaju izdavanje dozvola kako bi njihovo oružje mogli iskoristiti i za napad na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji, kako bi se mogli bolje (o)braniti od napada agresora. Do sada je američki predsjednik Joseph Biden odbijao dati odgovarajuću dozvolu Kijevu. On se bojao da bi se SAD i druge članice NATO-a tako mogle naći u izravnom konfliktu s Rusijom.

Razlog za Bidenov obrat je pojačanje koje je Rusija dobila s Dalekog istoka, o tisućama vojnika iz Sjeverne Koreje koji se sada bore na ruskoj strani uUkrajini. To pišu i New York Times i drugi američki mediji.

Sudeći po njihovim izvještajima, za početak se radi konkretno o upotrebi raketa tipa ATACMS u ruskoj regiji Kursk. Njihov domet je 300 kilometara. Ukrajina je prije nekoliko mjeseci u iznenađujućem prodoru na rusko tlo uspjela osvojiti to područje uz granicu, ali sada je na pomolu ruska protuofenziva – uz pomoć vojnika iz Sjeverne Koreje. U kontekstu ove Bidenove odluke valja podsjetiti da će on na dužnosti šefa Bijele kuće ostati do 20. siječnja. Odnosno on nema puno vremena za donošenje odluka kojima bi stavio svoj pečat na politiku Washingtona prema Ukrajini.

Wesley Clark: Premalo i prekasno...

Wesley Clark, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi, u izjavi za TV-postaju CNN je rekao da je ono što je Biden odlučio za Ukrajinu u vojnom smislu „premalo“, odnosno da do tog poteza dolazi „prekasno“. Moguće je ipak da ta odluka pomogne Ukrajini da se nađe u boljoj pregovaračkoj poziciji, smatra Clark. Naime, ako Ukrajina uz američku pomoć uspije zadržati kontrolu nad Kurskom, onda bi tijekom eventualnih pregovora imala protutežu za područja na istoku Ukrajine, koje je zauzela Rusija, dodao je Clark.

Jedno od brojnih otvorenih pitanja je podržava li Bidenov nasljednik u Bijeloj kući (Donald Trump) promjenu kursa u korist Kijeva? Trumpov nekadašnji savjetnik za pitanja sigurnosti John Bolton očekuje upravo suprotno od budućeg predsjednika: „Ostala su samo dva mjeseca dok Trump ne preuzme dužnost“, podsjetio je Bolton na CNN-u. „Nema puno dvojbe oko toga što će se dogoditi: najvjerojatnije će se reducirati pomoć Ukrajini.“

Kako će reagirati druge članice NATO-a?

Postoje ipak određene spekulacije oko toga da bi Trump itekako mogao podržati posljednje značajnije vojne napore Ukrajine prije nego što on prisili Kijev i Moskvu na pregovore. Do sada je Trump samo u nekoliko navrata najavio da želi što je moguće prije prisiliti dvije strane da sjednu za pregovarački stol, kako bi se okončao rat.

Sigurno je u svakom slučaju da će Bidenova promjena kursa rasplamsati i debate u drugim članicama NATO-a oko vojne pomoći Ukrajini. Moguće je na primjer da i Velika Britanija i Francuska dozvole Ukrajini korištenje njihovog oružja za gađanje ciljeva u Rusiji. Bidenovom odlukom je praktički ponovno otvorena i diskusija u Njemačkoj – oko isporuke krstarećih raketa dugog dometa, radi se konkretno o projektilima tipa Taurus.

Predsjednik Biden za sada nije javno komentirao natpise američkih medija oko dozvole Ukrajincima za korištenje raketa dugog dometa za napad na ciljeve na ruskoj teritoriji. Službene potvrde iz Washingtona nema.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskisamo je indirektno govorio o tome. U svojoj redovitoj večernjoj video-poruci on je rekao: „Danas ima puno medijskih izvještaja o tome da smo dobili dozvolu za poduzimanje primjerenih mjera“. A onda je dodao: „Napadi se ne vode riječima.“ I na koncu poručio: „Takve se stvari ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe.“

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha je priopćio kako je važno „da se ukine sva ograničenja oko korištenja američkog i britanskog oružja protiv legitimnih ciljeva u Rusiji“.

Poljska vlada je podržala odluku američkog predsjednika. Nakon slanja sjevernokorejskih trupa u Rusiju i masivnih ruskih raketnih napada na Ukrajinu, američki predsjednik je „odgovorio na jeziku koji Vladimir Putin razumije“, napisao na X-u šef poljske diplomacije Radoslaw Sikorski. I dodao je: „Žrtva agresija ima pravo na obranu.“

Eskalacija koja bi mogla „dovesti od Trećeg svjetskog rata“

U Rusiji su tvrdnje američkih medija izazvale brojne i žestoke kritike. Napadi američkih raketa duboko na ruskom teritoriju će rezultirati ozbiljnom eskalacijom, s dalekosežnim posljedicama, rekao je Leonid Slucki u izjavi za rusku novinsku agenciju TASS. Slucki je predsjednik Odbora za međunarodne odnose u Dumi.

Puno jasnije je bila izjava Vladimira Jabarova, zamjenika predsjednika Odbora za međunarodne odnose u ruskom Vijeću federacije. Bidenovo odobrenje je presedan, koji bi mogao dovesti do Trećeg svjetskog rata, rekao je on za TASS. I naglasio kako će odmah uslijediti ruska reakcija.

Ruska zastupnica Maria Butina je rekla da Bidenova administracija, dok je još na dužnosti, pokušava eskalirati situaciju. Butina je inače provela 15 mjeseci u jednom američkom zatvoru zbog špijunskih aktivnosti, ona je trenutačno zastupnica vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u Dumi. Ona se, kako kaže u izjavi za agenciju Reuters, nada da će izabrani predsjednik Donald Trump revidirati Bidenovu odluku, pod uvjetom da ju je aktualni predsjednik doista i donio.

Ruska vlada za sada nije službeno komentirala pisanje američkih medija. Putin je doduše već sredinom rujna upozorio da bi odobrenje zapadnih zemalja za korištenje raketa za napade na područje Rusije značilo „direktno sudjelovanje država NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u ratu u Ukrajini“. Prije nekoliko tjedana je Putin potvrdio da se rusko Ministarstvo obrane priprema na različite scenarije po tom pitanju.

Ralf Borchard, Björn Blaschke (ARD)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu