Izaslanik za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije (EU) Johannes Hahn u petak (9.12.) će u Sarajevu zvaničnicima BiH uručiti Upitnik Evropske komisije. Vlasti imaju rok od šest mjeseci da odgovore na oko 3.200 pitanja iz ekonomske, političke i pravne oblasti, nakon čega počinje proces odlučivanja o dodjeli kandidatskog statusa BiH. Evropska komisija na osnovu ponuđenih odgovora dobija sveobuhvatan uvid u političko-ekonomski sistem države koja podnosi zahtjev za članstvo u EU te ocjenjuje da li aplikant zadovoljava evropske standarde. Procjene su da će Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa imati najviše posla u predstojećim procesima. „To nije upitnik u smislu odgovora 'da' ili 'ne'. To je velika obaveza i mnogi u zemlji nisu svjesni da imamo tako malo vremena od nekoliko mjeseci i tako malo resursa i logistike za davanje kvalitetnih odgovora“, kaže ministar vanjske trgovine BiH Mirko Šarović.

„U fazi koja počinje dostavljanjem upitnika vidjet će se koliko je važno da funkcionira mehanizam koordinacije i da u BiH na svim nivoima vlasti svako radi svoj posao. Upitnik koji će u petak dostaviti komesar Hahn odnosi se na sve društvene oblasti. To je jedan analitički dokument koji obuhvata mnogo detalja kako bi se dobio jedan rentgenski presjek političkog sistema i cijelog bh. društva. Ono što je posebno važno jeste to da upitnik sa svojom strukturom prati strukturu kasnijeg pregovaranja i svih budućih aktivnosti BiH na putu ka EU. Moramo biti svjesni činjenice da ovaj posao zahtjeva efikasnu koordinaciju između svih nivoa vlasti. Naredni mjeseci će pokazati imamo li istinsko evropsko opredjeljenje", kaže ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.

Politiziranje procesa

Sudeći prema ocjenama analitičara, ni proces rješavanja upitnika Evropske komisije neće biti lišen politiziranja i međusobnog nadmudiravanja u BiH. Da li je ova zemlja sa svojom kompliciranom strukturom i nesuglasicama između glavnih političkih aktera uopće spremna blagovoremeno odgovoriti na pitanja iz Evropske komisije? Profesor na Sveučilištu u Mostaru, Mile Lasić smatra da je glavni problem s upitnikom „nekompetencija javne uprave“, koja je „sve drugo samo ne dovoljno stručna i depolitizirana“. „Dakle, javna uprava nije ono što bi morala biti, pa će to početi bivati jasno tokom posve različitog pristupa raznih resora u odgovaranju na pojedina pitanja, nakon čega dolazi ovo što ste postavili kao pitanje; sistem koordinacije bit će na ispitu, jer ga svako u ovo zemlji tumači kako mu pada na pamet, pa će usaglašavanje biti mučno i trajat će predugo, ali tome nema alternative“, kaže Lasić.

Mostarski profesor upozorava da BiH ne bi smjela nipodaštavati ovako značajan „tehnički moment“ na putu ka EU. „Nakon odgovora na pitanja iz upitnika uslijedit će mišljenje Evropske komisije, odnosno odluka o statusu kandidata i početku pregovora o pristupanju BiH EU po strogo predviđenoj proceduri“, ističe Lasić. Naš sagovornik upozorava i na aktuelne izazove sa kojima se suočava EU koji bi mogli odrediti i budući status porodice evropskih naroda. „Druga je posve stvar, stižu li sve zemlje Zapadnog Balkana na after party, ako na proljetnom samitu EU u Rimu ne bude dogovora o budućnosti Unije, ili se EU transformira u 'jezgru Europe' i satelite, pri čemu bi za zemlje poput BiH dolazila u obzir samo uloga satelita. Moguća je i transformacija EU u 'Evropu domovina', što bi podrazumijevalo i povratak velikih dijelova suvereniteta s evropskih nivoa oldučivanja na institucije države članice. No, ovi raspleti nisu u našim rukama. Nama ostaje proces samotransformacije uz pojačan nadzor EU, dokle god stigli u tom procesu, jer sve je bolje od ove kaljuže u kojoj je dobro samo politčkim kastama na vlasti", kaže profesor Lasić.

Moguća pitanja

BiH je u februaru 2016. godine podnijela zhahtjev za članstvo u EU, što je prvi korak ka dobijanju kandidatskog statusa. Prije tri mjeseca Vijeće EU razmotrilo je zahtjev BiH za članstvo te u skladu sa procedurama pozvalo Evropsku komisiju da pripremi mišljenje o zahtjevu za članstvo. Vijeće je tako potvrdilo evropsku perspektivu BiH, naglašavajući da je dalje napredovanje ove zemlje na evropskom putu uslovljeno provođenju reformi. Iz bh. Direkcije za evropske integracije (DEI) naglašavaju da je priprema odgovora na upitnik , nakon pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju „najznačajniji i nasloženiji“ zadatak institucija BiH u doglednoj budućnosti. DEI je zato inicirala, a Vijeće ministara BiH podržalo neophodne akcije kako bi se na pitanja Evropske komisije odgovorilo na najbolji mogući način.

Na internet stranici DEI-a objavljena je i lista potencijalnih pitanja za BiH koja se, između ostalog, odnose na slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala, javne nabavke, intelektualno vlasništvo, obrazovanje, kulturu, finansijske usluge, transport, energiju, oporezivanje, životnu sredinu, zaštitu potrošača, političke i ekonomske kriterije.