„Evropa je naša“, objavili su iz Naše stranke, odmah nakon što je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila da je Bosna i Hercegovina na pragu otvaranja pregovora.

„Bosna i Hercegovina je napravila impresivne iskorake", rekla je fon der Lajen u obraćanju na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, u okviru priprema sjednice Evropskog savjeta naredne sedmice. Savjet bi trebao donijeti odluku o otvaranju pregovora sa BiH ali bez definisanja datuma. U Komisiji tvrde da je  BiH spremnija nego ikada,  da je u posljednjih godinu dana uradila više nego u zadnjih deset i da je „budućnost BiH u EU“. 

Krišto: „Dovoljno je“

„Zemlja usvaja važne zakone, poput sprečavanja sukoba interesa...zakona o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma“, kaže Lajen, navodeći i sporazum sa Frontexom kao i implementaciju presuda iz Haga u domaće krivične evidencije. 

Međutim, u trenutku kada se  Ursula fon der Lajen  obraćala poslanicima u Evropskom parlamentu, održavala se sjednice Savjeta ministara BiH na kojoj je jedan od ključnih zakona trebao biti usvojen kako bi, kao što je ranije rečeno, pregovori bili otvoreni. Zakon o sudovima ipak nije dobio podršku jer mjesecima nema dogovora da li će sjedište Apelacionog vijeća suda BiH biti u Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Banjaluci ili nekom drugom mjestu. I pored toga, prva žena Savjeta ministara Borjana Krišto, kaže da je dovoljno posla do sada urađeno.

„Napravljen je dovoljan iskorak, ali nastavljamo dalje. Imamo obavezu da nastavimo da radimo", rekla je Krišto, komentarišući preporuku Evropske komisije.

„Više nema povratka“, poručuje premijer Federacije BiH i prvi čovjek SDP- a BiH Nermin Nikšić. "Ne govorimo mi o sebi, ne hvalimo se, nego je sa najviše evropske pozicije rečeno da smo u godinu dana nove vlasti na državnom nivou uradili više nego naši prethodnici za deset godina. Toliko o „izdajama" i „prodajama”, kaže Nikšić.

Impresivne izjave prije sedam godina

Poređenja radi i kako bi se na najbolji mogući način stekla slika opravdanosti pohvala za velike rezultate u zadnjih godinu dana, treba podsjetiti na izjavu visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini iz 2017.

„Sjećam se skepticizma od prije dvije godine i želje građana da se BiH pridruži EU. Danas, dvije godine kasnije, država je napravila impresivne korake. Neki se pretvaraju u trendove, neki još uvijek ne utiču konkretno na živote građana, ali je važno nastaviti u tom pozitivnom smjeru“, izjavila je Mogerini u Sarajevu prije sedam godina, a pohvale su se nizale jedne za drugom.

Međutim, analitičari ukazuju da napredak nije napravljen, a da je prethodna godina potrošena u sukobima sa međunarodnom zajednicom, blokadama i nametanjem zakona za koje nije bilo konsenzusa unutar BiH, o čemu je DW pisao u nekoliko navrata. Kandidatski status, koji je BiH dobila prije dvije godine, takođe je nezasluženo zakucao na vrata, što su tada potvrdili svi domaći i međunarodni predstavnici, ali i dodali da se zbog „geopolitičkih odnosa u Evropi, mora raditi na jačanju ovog dijela zapadnog Balkana“.

Analitičari organizacije Democratization Policy Council (DPC) iz Berlina su prije nekoliko dana objavili analizu u kojoj su naveli razloge zbog čega ne bi trebalo podržati otvaranje pristupnih pregovora, jer to "ohrabruje korumpirane i nedemokratske vladajuće elite da nastave sa svojim politikama, u prvom redu Milorada Dodika i Dragana Čovića".

Ustupci kroz razvodnjavanje uslova

„Ta odluka je posljednja epizoda degradiranja reformskih uslova i proglašenja napretka u dugoj istoriji ustupaka Evropske unije političkoj klasi u BiH“, navode u DPC-u, uz podsjećanje da je Evropska komisija preporukom za kandidaturu Ukrajini i Moldaviji 2022. godine, uspješno lobirala kod Evropskog savjeta da to isto učini za BiH, a da ona ne ispuni nikakve reforme uslove.

„Nakon uslovnog zelenog svjetla Evropskog savjeta u decembru 2023., zvaničnici EU u posljednjih nekoliko mjeseci dodatno su razvodnili skup od više od dvadesetak reformskih uslova navedenih u Mišljenju Evropske komisije iz 2019. na samo 4 zakona i odluke, od kojih su dva usvojene posljednjih sedmica“, navodi se u analizi.

To što su uslovi smanjeni sa 14 na osam, pa zatim na tri plus jedan, a sada praktično na usvojen Zakon o sprečavanju sukoba interesa i sporazum sa Frontexom, ne umanjuje radost i u međunarodnoj zajednici. Iz Kancelarije visokog predstavnika stiže zahvalnost Evropskoj komisiji.

„Zahvalan sam na najavi predsjednice da EU preporučuje otvaranje pristupnih pregovora sa BiH. Ovo je mogući početak procesa ključnog za budućnost i prosperitet BiH u EU porodici. Pružiću punu podršku i saradnju u skladu sa dejtonskim mandatom“, napisao je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, na društvenoj mreži Iks.

Komšić zadovoljan, iz RS traže datum

Preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom dobra je vijest, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji i dalje smatra da Evropski savjet insistira na uslovima.

„Da li će na sjednici 21. i 21. marta odluka takođe biti pozitivna zavisi od svih zemalja članica, ali i od preostalih zadataka koje naša zemlja mora uraditi da bi svaka zemlja članica EU dala svoj glas za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. To se prevashodno tiče Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, kao i zakona kojim se štiti izborni integritet“, rekao je Komšić, ističući da je sada pitanje da li ovako uređena BiH može ući u EU.

„Ako bi briselska administracija, kao i institucije Evropske unije pristale da ovako uređena Bosna i Hercegovina može postati članicom Evropske unije, onda bi to bila velika pobjeda etno-nacionalista u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih šefova u Zagrebu, Beogradu, pa zašto ne reći i u Moskvi“, rekao je Komšić.

Zakon o sudovima neće biti još usvojen, što je i potvrđeno nakon posljednje sjednice Savjeta ministara jer radne grupe nisu postigle nikakav kompromis u vezi sa spornim pitanjima kao što je sjedište Apelacionog vijeća Suda BiH. Ni tehničke izmjene Izbornog zakona nisu više na dnevnom redu nijedne stranke, a već postoje najave da će visoki predstavnik nametnuti te izmjene do kraja ovog mjeseca.

Istovremeno, iz Republike Srpske smatraju da su dali presudni doprinos za otvaranje pregovora.

„Treba reći da je otvaranje pregovora rezultat ogromnog i presudnog doprinosa Republike Srpske u tom procesu. Za nas je evropski put važan jer predstavlja ispunjenje velikog nacionalnog cilja - život Srba u ekonomskom i političkom prostoru bez granica“, rekao je Dodik, posebno se zahvalivši Mađarskoj, Srbiji Slovačkoj, Austriji i Sloveniji koje su prepoznali „da je BiH mala EU". Sa druge strane, premijer ovog entiteta Radovan Višković, ne vidi ništa spektakularno u otvaranju pregovora, posebno bez konkretnog datuma za pristupanje.

Sa OHR-om u EU?

„Bosna i Hercegovina je više potrebna Evropskoj uniji, nego što je Unija potrebna BiH“, rekao je Višković.

Analitičari su uglavnom saglasni da se radi o poklonu EU, ali i njenom interesu na ovom prostoru zapadnog Balkana kako bi se održala dominantna ruka zapada, bez uplitanja bilo koga sa strane. Sam odnos EU prema BiH je „pomalo šašav“, kaže savjetnica za političku komunikaciju Marija Milić.

„Jedan dan od nas nema gorih, drugi dan smo postigli vrhunski napredak", kaže Milić, upitavši šta se desilo u međuvremenu a da javnost nije obaviještena. Mišljenja je da je BiH davno postigla dovoljan napredak, ali da se nazadovalo na unutrašnjopolitičkom planu i diplomatskoj komunikaciji.

„Interesantno će biti i posmatrati evropsko objašnjenje statusa i uloge Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Ako ostane sve isto, neko će morati da objasni kako to Evropa misli da pregovara sa protektoratom. I kakva je onda to EU, koja prihvata protektorat kao normalnu zemlju“, pita Milić, koja smatra da ni nosioci vlasti ne znaju u čemu je postignut napredak o kojem se govori.