O teškim uvjetima u kojima se nakon zatvaranja izbjegličkog kampa Lipa nalaze migranti na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske piše ugledni njemački dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) iz Münchena. Već i sam naslov teksta otkriva dramatičnost situacije: "Stotine ljudi kampiraju na otvorenom, u snijegu".

Tekst se nastavlja konstatacijom da, nakon požara u Lipi, međunarodne organizacije za pomoć migrantima smatraju kako je zatvoreni bosanski kamp Lipa praktično "Morija pred našim kućnim pragom". Opisuje se u kakvim se lošim uvjetima ti ljudi sada nalaze i navodi se izjava koordinatorice kampa Lipa Nataše Omerović da se na ulici našlo oko 1300 ljudi, jednako kao i izjava jednog migranta iz Pakistana: "Nitko ne bi trebao živjeti ovako. Nešto se mora poduzeti. Čak i životinje žive bolje od nas. Ako nam ne pomognu, umrijet ćemo."

Süddeutsche Zeitung dalje piše: "Međunarodne organizacije su ranije kritizirale uvjete u kampu. I EU je kritizirala situaciju u kojoj se nalaze migranti u Bosni. Povjerenstva EU-a za vanjske poslove, za migracije te za proširenje konstatirale su kako je 'situacija migranata u Bosni i Hercegovini alarmantna'. EU je pozvala vlade pojedinih entiteta i kantona u BiH da svoje sporove ostave po strani kako tisuće ljudi ne bi bile beskućnici usred zime."

Na kraju teksta SZ zaključuje: "Bosna je postala usko grlo za tisuće migranata koji žele ići u zapadnu Europu i zato najprije moraju ući u Hrvatsku. Kroz Bosnu prolazi jedan krak takozvane balkanske rute kojom izbjeglice i migranti pokušavaju doći iz Turske u zapadnu Europu. Dok je većina njih sada zaglavila u Krajini na sjeverozapadu BiH, drugi dijelovi zemlje odbijaju prihvatiti migrante. Mnogi se migranti žale da su bili žrtve nasilja, često na ilegalnim rutama preko granice u planinama, te da ih je hrvatska policija nasilno vratila u  BiH."

O situaciji s migrantima i izbjeglicama u BiH bavi se i autor lista Frankfurter Rundschau u tekstu pod naslovom: "Ignorirani od Europe". U tekstu se citira voditelj bosansko-hercegovačkog ogranka Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Peter Van der Auweraert, koji opisuje neizvjesnu situaciju nakon požara u Lipi i nadolazeću opasnost za stotine ljudi: “U skladištu još uvijek postoje generatori i dizel gorivo. Postoji rizik da će sami migranti početi zagrijavati šator i da će doći do požara. Druga velika opasnost je da se šator sruši pod težinom snijega."

Jedan od razloga zbog kojeg se IOM povukao iz Lipe bio je taj što kamp ni ranije nije bio pripremljen za zimu, a to je sada još manje: "Lipa trenutno nije mjesto na kojem možete dopustiti da tamo bude 1.000 ljudi", upozorava Van der Auweraert. "Previše je velik rizik da će to ljude koštati života."

Završavajući članak autor konstatira kako "većina migranata ide u Unsko-sanski kanton, jer odatle kreću na takozvani 'game' (igru). Riječ je o pokušajima prelaska strogo kontrolirane granice s Hrvatskom i ulaska u EU. Mnogi od njih se nakon toga skrivaju u Italiji.

Samo mali broj tih ljudi ima šansu za politički azil. Mnogi su pod velikim pritiskom familija poslani u Europu da zarade novac. Taj put često financiraju obitelji ili čak seoske zajednice. Povratak kući opterećen je sramom, jer razočarava one koji su u njega 'uložili' nadu u bolji život", zaključuje autor teksta.

Njemački radio Deutschlandfunk o teškoj situaciji u kojoj se nalaze migranti u BiH je razgovarao s dopisnicom njemačkog javnog servisa ARD Andreom Beer, koja se trenutno nalazi u Bihaću. Ona opisuje tešku situaciju u kojoj se nalaze migranti: "Nema struje, nema pitke vode, nema medicinske pomoći - uvjeti u bosanskom Bihaću su dramatični. Srećom, trenutno je malo otoplilo, ali zbog obilne kiše ljudi sada moraju istrajavati i čekati na pomoć u blatu. Prije toga su snijeg i hladnoća pogoršavali situaciju."

Beer navodi i kako je IOM prije Božića zatvorila prihvatni centar za izbjeglice u Lipi i od tamo se povukla. Sada jedna nevladina organizacija dostavlja hranu jednom dnevno, ali njihov rad otežavaju antimigrantske skupine

Razlog za tešku situiaciju Beer vidi u "različitim političkim interesima pojedinih aktera. Tako su vlasti u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu još prije više mjeseci odlučili maknuti mogrante iz grada. Uz to nevladine organizacije imaju probleme s radom, izloženi su napadima nacionalističkih i antimigrantskih grupa." Ona, međutim napominje da  ljudi u tom kraju verć dugo traže pomoć centralne vlade u Sarajevu, ali je ne dobijaju. Beer procjenjuje da je trenutno oko 3.500 migranata bez krova nad glavom.

No usprkos svemu nspremnost lokalnog stanovništva da pomogne migrantima nije sasvim nestala. Njemačka novinarka kaže da joj je jedan mladi migrant iz Afganistana ispričao o svom iskustvu s nesebičnom pomoći stanovnika tog kraja. On je doživio posebno brutalan pushback iz Hrvatske nazad u BiH: njega i druge migrante u jednoj grupi su hrvatski policajci prisilili da se skinu i gole potjerali preko granice. Tamo ih je prihvatila jedna bosanska obitelj koja im je dala hranu, nešto da obuku i ponudila im da se odmore, priča taj Afganistanac. "Ne može se dakle paušalizirati", zaključuje Beer. Očigledan je međutim  "totalni neuspjeh da se riješe problemi s migrantima u BiH na svim političkim razinama, jer ni EU nije uspjela ništa promijeniti u ovoj lošoj situaciji", konstatira njemačka novinarka u razgovoru za Deutschlandfunk.

Priredio: Zoran Arbutina