Dan nakon što je konstituisana Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju sa NATO-om, Ambasada Rusije u BiH saopštila je da će u slučaju praktičnog približavanja BiH NATO-u, Rusija morati reagovati na ovaj kako su ga nazvali, neprijateljski korak. 

„Pozivamo BiH prijatelje da dobro razmisle, da izvagaju sve 'za' i 'protiv', da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”, navodi se u saopštenju, u kojem se prvi put jasno najavljuje ruska reakcija, ukoliko se nastavi sa pregovorima o pristupanju BiH NATO-u.

Koje su reakcije moguće 

Nije jasno na šta bi se odnosila ta reakcija u slučaju „neprijateljskog koraka“ BiH, ali prostora za pritiske svakako ima, smatra analitičar Miloš Šolaja. Rusija je do sada samo izražavala neslaganje sa integracijom BiH u NATO, a posljednje upozorenje govori o tome, da se Rusija ne želi prepustiti SAD-u kontrolu ovog dijela Balkana.

„Sada je prvi put upozorila BiH da su posljedice moguće, a kakve će one biti, to se tačno ne zna. One mogu biti od raznih trgovinskih do gasnih i bilo kakvih drugih odnosa", kaže Šolaja, podsjećajući da je Rusiji obećano još u periodu nakon Hladnog rata, da neće biti širenja NATO-a na istok.

„Sada je NATO kroz Ukrajinu, zamalo došao do same granice Rusije i mislim da tu ima mnogo razloga za upozorenje da će biti posljedica", kaže Šolaja.

Reagovali su i iz NATO saveza, rekavši da nijedna treća strana nema pravo da interveniše u smislu veta ili prijetnji, koje su neprihvatljive.

„Vrijeme sfera uticaja je prošlo. NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu saradnju. Saradnja s NATO-om ne prejudicira niti jedno potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u”, rekla je Oana Lungescu, portparolka NATO-a, prenosi N1.

Politički stavovi u BiH za nastavak puta u NATO su podijeljeni. Republika Srpska usvojila je ranije dokumente u Narodnoj skupštini koji definišu da će RS pratiti Srbiju na putu ka savezu. S druge strane, stav bošnjačkog i hrvatskog političkog korpusa, je na strani pristupanju BiH NATO savezu.

Saradnja, ne integracija

U praksi to znači da BiH ima Komisiju za saradnju sa NATO savezom, kojoj je do kraja prošlog mjeseca naziv bio Komisija za integraciju u NATO. Srpski predstavnici pristali su na nastavak saradnje, pod uslovom da naziv bude saradnja a ne integracija. Stručnjaci smatraju da sama saradnja znači integraciju i da tu nema mnogo razlike.

Upravo taj početak saradnje možda je bio razlog za reakciju ruske Ambasade, koja je ozbiljno upozorila BiH. Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić, smatra da ovakvu reakciju treba shvatiti kao psihološko - propagandnu igru, koja se nažalost vodi na trošak BiH i Srbije.

„Jer, BiH i Srbija su taoci situacije. Kada su se svi krenuli ka NATO-u, to nije učinjeno na malom dijelu jugoistočne Evrope, pa sada uslovno rečeno, plaćamo cijenu jer se nalazimo između čekića i nakovnja, u igri NATO-a i Rusije, koja je postala veoma ozbiljna“, kaže Radić, upozorivši da je do sada bilo nezamislivo da se pitanje za i protiv NATO-a koristi kao osnova za prijetnju, što se očigledno promijenilo.

Naguravanje Amerike i Rusije

„Vojna neutralnost je ostala sada jedna od rijetkih uporišta, posebno u političkom i geostrateškom smislu. I naravno da Rusija to sada ne želi da preda, posebno u kontekstu najave američke administracije da želi da sredi stvari na Balkanu i istisne Rusiju", kaže Radić navodeći da je poruka ruske Ambasade u Sarajevu, jasna poruka suprostavljanja američkoj ambiciji.

BiH je u specifičnom položaju s obzirom na unutrašnje uređenje i svakako da će srpski predstavnici tražiti manevar u ovom potezu ruske Ambasade, smatra vojni analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar.

Međutim, ne vjeruje da to može imati nekog bitnog uticaja na približavanje BiH NATO-u, s obzirom da je Program reformi usvojen uz saglasnost i srpskih političara, a da se saradnja sa NATO-om nastavlja kroz saradnju do integracije. Stav ruske Amabasade u Sarajevu vidi kao prijetnju.

„BiH je suverena država i ona ne mora ni od koga da traži odobranje kojim će putem ići kada je riječ o evroatlantskim integracijama, pa ni od Moskve. Postavlja se pitanje, kakve bi reakcija Rusije mogla biti u tom slučaju, a bojim se da bi mogli pribjeći crnogorskom scenariju iz 2015. kada je Moskva pokušala da izvrši državni udar u Crnoj Gori, pokušavši spriječiti njen ulazak u NATO, u čemu nisu uspjeli“, kaže Kozar.

Međutim, BiH nije Crna Gora u organizacionom i funkcionalnom smislu, niti ima saveznika kao što je to RS unutar BiH, koja je povezana na tom političkom planu sa Srbijom.

„To bi moglo dalje da radikalizuje cijelu tu priču, upravo zbog ovakvih stavova. Sada se zvanično Sarajevo identifikuje sa prozapadnim vrijednostima, a Republika Srpska se gura na stranu istoka silom prilika, nezavisno od toga kakvu je politiku do sada vodio Milorad Dodik. Ovo bi sada mogao biti trenutak pozicioniranja svih, kao ruskih ili američkih saveznika“, kaže Aleksandar Radić.

Iz BiH reakcije bez iznenađenja

Reakcije unutar BiH su manje više očekivane. Ministarstvo spoljnih poslova BiH odbacilo je upozorenje Moskve, navodeći da institucije BiH same odlučuju o putu ka NATO-u a da se na osnovu ovog upozorenja, može smatrati da je došlo do promjene službene politike ruskih vlasti prema BiH.

Gotovo sve političke partije sa sjedištem u Federaciji, osudili su prijetnje ruske Amabsade i nazvale ih opasnim i neprihvatljivim. Svi su saglasni u poruci da o sudbini BiH odlučuju građani ove zemlje i njene institucije. A što se tiče trenutka u kojem se BiH nalazi kada je riječ o putu ka NATO-u, trenutno učestvuje u Akcionom planu za člansto u NATO (MAP) i jedina je država u tom statusu.

Prije nje, tu su bili Sjeverna Makedonija koja je primjena u članstvo prošle godine i Crna Gora koja je savezu pristupila prije četiri godine. 

Pratite nas i na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.