Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa je, u sklopu svoje balkanske turneje, boravio juče (1.6.2026.) u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Iako je primarni fokus razgovora bio na ispunjavanju uslova iz Plana rasta i reformskoj agendi, posjeta se vremenski poklopila s intenzivnim diplomatskim aktivnostima uoči predstojeće sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), na kojoj će se raspravljati o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH.

Antonio Costa se u Sarajevu sastao sa članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto.

Finansijska upozorenja i preostali uslovi iz Plana rasta

Iznio je konkretne podatke o finansijskim posljedicama kašnjenja u provođenju reformi i podsjetio da je Evropska komisija ranije umanjila fond za BiH za 108,5 miliona eura, te upozorio na opasnost od novih gubitaka.

„BiH je već izgubila 108 miliona eura, a rizikuje da izgubi i dodatnih 373 miliona. Ako ispunite uslove usklađivanja sa zakonodavstvom Evropske unije (EU), postepena integracija u jedinstveno evropsko tržište će koristiti vašim građanima i preduzećima već prije pristupanja“, izjavio je Costa.

On je pozvao institucije BiH da hitno usvoje preostala dva zakona u oblasti pravosuđa, imenuju glavnog pregovarača sa EU te započnu implementaciju reformske agende. Prema njegovim riječima, BiH se nalazi na svega nekoliko koraka od otvaranja pristupnih pregovora, a proces proširenja predstavlja geostrateški interes za samu Evropu, odnosno „investiciju za mir, stabilnost i sigurnost evropskog kontinenta".

Costa: „Visokog predstavnika za BiH imenuje PIC"

Pored ekonomskih i zakonodavnih tema, posjeta predsjednika Evropskog vijeća otvorila je i pitanje budućeg institucionalnog prisustva međunarodne zajednice u BiH. Costa je u Sarajevu eksplicitno naglasio važnost predstojećih odluka Upravnog odbora PIC-a.

„BiH više nije tamo gdje je bila 1995. godine. Napravljen je veliki napredak. Ako je budućnost ove zemlje u EU, mi ćemo to ostvariti i zajedno raditi za evropsku budućnost“, poručio je Costa. On je naglasio da je važno da novog visokog predstavnika imenuje Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), te da ta odluka, kao i sam budući visoki predstavnik, odražava težnje i evropske aspiracije BiH za pristupanje EU.

U diplomatskim krugovima uoči sjednice PIC-a razmatra se nekoliko opcija o izboru novog visokog predstavnika, ali i transformaciji OHR-a. Prema portalu Klix.ba, predložen je projekt koji bi podrazumijevao integriranje, odnosno spajanje Ureda visokog predstavnika (OHR) i Delegacije Evropske unije u BiH. U sklopu te ideje, funkcije visokog predstavnika i specijalnog izaslanika EU spojile bi se u jednu poziciju, koju bi obnašao sadašnji šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.

S druge strane, unutar PIC-a trenutno postoje i dva odvojena prijedloga iza kojih stoje različite države članice. Sjedinjene Američke Države i Italija podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok je Francuska, uz podršku Velike Britanije, predložila Renea Troccaza. Prema medijima u BiH, Berlin je bliži davanju podrške kandidatu iz Francuske, a konačna selekcija i odluka očekuju se na sjednici 3. i 4. juna.

Polarizovani stavovi o ulozi OHR-a

Razgovori s predsjednikom Evropskog vijeća ponovo su pokazali duboke razlike među članovima Predsjedništva BiH u pogledu uloge i opstanka OHR-a.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je nakon sastanka s Costom da imenovanje novog visokog predstavnika mora biti provedeno isključivo odlukom PIC-a, uz očuvanje punih nadležnosti i mandata šefa OHR-a. Upozorio je da bi svako slabljenje ovlasti visokog predstavnika predstavljalo ozbiljan rizik za stabilnost zemlje i šireg evropskog konteksta. Naglasio je da aktuelno rukovodstvo Republike srpske vodi „prorusku i antievropsku politiku te da slijedi direktive iz Moskve“, čime se blokiraju reformski procesi i usporava evropski put BiH.

Nasuprot tome, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je u razgovoru s Costom ponovila podršku inicijativi za ukidanje OHR-a, ocijenivši da je tri decenije nakon završetka rata „prošlo vrijeme da neizabrani strani predstavnici donose odluke umjesto domaćih institucija“. Prema njenom stavu, OHR ne predstavlja garanciju opstanka niti sigurnosti BiH, a stabilnost zemlje može biti osigurana „isključivo kroz funkcioniranje domaćih institucija, konstitutivnih naroda i unutrašnji dijalog".

Istovremeno, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je tokom susreta s Costom stavila naglasak na reformu Izbornog zakona BiH. Ona je navela da je osiguravanje legitimnog političkog predstavljanja obaveza na evropskom putu koja bi relaksirala međunacionalne odnose i osigurala jednakopravnost tri konstitutivna naroda u ključnim tijelima političkog predstavljanja.

Regionalni i međunarodni kontekst

Paralelno s posjetom predsjednika Evropskog vijeća, u BiH borave i drugi visoki evropski zvaničnici. Nakon posjete Crnoj Gori, državni ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, Gunther Krichbaum doputovao je u Sarajevo zajedno sa Benjaminom Haddadom, francuskim ministrom za Evropu, radi razgovora o procesu proširenja i kako bi zajednički pokušali sugerirati rješenja za prevladavanje trenutnog zastoja u zemlji.

O ulozi OHR-a razgovaralo se i na relaciji Sarajevo–London. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković održao je telefonski sastanak sa državnim ministrom za Evropu Ujedinjenog Kraljevstva Stephenom Doughtyjem. Konaković je naglasio važnost održavanja punog kapaciteta i mandata OHR-a, uključujući i potrebu da se, ukoliko situacija eskalira, može pravovremeno intervenirati i sankcionirati antidejtonsko djelovanje uz relevantnost bonskih ovlasti. Ministar Doughty je potvrdio podršku Ujedinjenog Kraljevstva autoritetu OHR-a s postojećim ovlastima i suverenitetu BiH, ističući važnost bliske saradnje s međunarodnim partnerima.

O „paradoksu evropske politike"

Aktuelne događaje i poruke koje su poslane iz Sarajeva za Deutsche Welle komentira Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina. Prema njegovim riječima, istup Antonija Coste zapravo ukazuje na paradoks koji već dugo postoji u politici EU prema BiH.

Ćerimagić ističe da evropske institucije godinama tvrde kako je postepeno gašenje OHR-a sastavni dio evropskog puta BiH, ali da Brisel danas ne predvodi taj proces, već na njega uglavnom samo reaguje. Umjesto da tranziciju od međunarodnog nadzora prema punoj domaćoj odgovornosti vodi EU, ključni impulsi za promjene i dalje dolaze iz Washingtona „i to u okolnostima koje ne daju puno razloga za uvjerenje da se u odnosu na BiH ili EU radi o dobronamjernom strateškom zaokretu“.

Ovu situaciju, prema ocjeni Ćerimagića, dodatno komplicira činjenica da evropska perspektiva BiH više ne djeluje jednako uvjerljivo ni građanima ni ključnim političkim akterima u zemlji. On zaključuje da, ukoliko je budućnost BiH zaista u Evropskoj uniji i ukoliko Brisel zaista želi preuzeti centralnu ulogu u ovim procesima, onda je krajnje vrijeme da EU ponudi jasnu strategiju za integraciju zemlje. „Ta strategija bi morala ponuditi jasan izlazak iz sistema međunarodnog tutorstva, ali uz istovremeno jačanje domaćih demokratskih i pravosudnih institucija“, kaže Ćerimagić.

Nakon boravka u Sarajevu, Antonio Costa nastavlja balkansku turneju posjetama Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Srbiji i Crnoj Gori. Turneja će biti okončana 5. juna u Tivtu, gdje se održava samit EU i zapadnog Balkana, na kojem će se ponovo analizirati stepen spremnosti regije za dalju integraciju.