U Bosni i Hercegovini nije bilo zvaničnih reakcija na hapšenje Adisa A. iz Zenice koji se dovodi u vezu sa terorističkim napadima u Parizu 2015. Godine, ali su informaciju o hapšenju prenijeli gotovo svi mediji u BiH. Online portal Radiosarajevo.ba je objavio da je A. uhapšen „u saradnji njemačkih vlasti sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH“.

Adisa A., koji se prema nezvaničnim informacijama dovodi u vezu sa napadima u Parizu, tačnije napadom u koncertnoj dvorani „Bataclan" u novembru 2015. godine, uhapsila je njemačka policija u Bad-Direnbergu kod Lajpciga.

Adis A. je u BiH bio pod istragom zbog organiziranog kriminala i „neovlaštenog prometa oružjem i vojnom opremom". Navodno je formirao i grupu za krijumčarenje oružja i njegovu prodaju na ilegalnom evropskom tržištu, što je navedeno i u optužnici koju je početkom 2019. godine potvrdio Sud BiH.

Duga ruka Interpola

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije, Armin Kržalić boji se da bi i ovaj slučaj mogao biti iskorišten za predstavljanje BiH u negativnom svjetlu u smislu sigurnosnih prijetnji. „Ali ovo isključivo treba posmatrati kao pomak u razmjeni informacija između sigurnosnih službi koje su dovele do otkrivanja osumnjičenog za krivično djelo“, kazao je Kržalić.

Nakon terorističkih napada u Parizu 2015., francuska policija je putem Interpola tražila podršku od sigurnosnih agencija u BiH. Zatražene su i informacije o osobama koje se dovode u vezu sa napadima, a Udarna grupa BiH za borbu protiv terorizma tada je saopćila da nijedna od traženih osoba nije državljanin BiH. Nadležne službe u ovoj zemlji  potom su aktivnije angažirane u okviru globalne koalicije u borbi protiv terorizma, a posebna pažnja posvećena je povratnicima sa ratišta u Siriji i Iraku.

BiH „ni manji ni veći“ sigurnosni rizik od drugih evropskih država

Procjenjuje se da je od 2012. do 2017. godine oko 240 državljana BiH (180 muškaraca i 60 žena) otišlo na bliskoistočna ratišta gdje su se pridružili „Islamskoj državi" i drugim ekstremističkim grupama. Nakon poraza ove terorističke organizacije, mnogi bi mogli biti vraćeni u BiH.

Stručnjaci tvrde da se oko 50 „boraca“ iz Sirije i Iraka već vratilo u BiH gdje su podvrgnuti zakonskoj proceduri. Do sada je pravosnažno okončano dvadesetak takvih procesa nakon kojih su ekstremisti upućeni na izdržavanje zatvorskih kazni.

U regiji je tada ponovo aktuelizirano pitanje „terorističkih prijetnji“, dok su na „ekstremne i radikalne elemente" u BiH upozoravali i bh susjedi. Profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Jasmin Ahić kaže da u odnosu na druge evropske države „BiH ne predstavlja ni veći ni manji sigurnosni rizik" i upozorava da je „lažna slika o BiH kao pogodnom tlu za terorizam" zasnovana na islamofobiji.

„Određeni centri političke moći u regiji islamofobnim djelovanjem prema BiH pokušavaju pridobiti glasove radikalne desnice. Tako se izmišljanjem protivnika čini osnovna greška u borbi protiv terorizma. BiH je među najbolje ocijenjenima kao partner u globalnoj antiterorističkoj koaliciji, što je nedavno potvrdio i visoki američki diplomata Matthew Palmer tokom posjete Sarajevu. Pohvale 'velikih sigurnosnih igrača' izazvale su nervozu radikalnih i secesionističkih krugova u BiH koji danas politikantski napadaju OSA-u", kaže Ahić za Deutsche Welle.

Činjenica da u BiH nekoliko godina nije bilo incidenata koji bi se mogli okarakterisati kao teroristički napadi, ali je bilo prijetnji, među kojima i onih upućenih reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH, Huseinu Kavazoviću. Amir Selimović iz Živinica, koji je prijetio smrću reisu i drugim muslimanima „koji su napustili islam“ zarobljen je na granici Sirije i Iraka kao pripadnik „Islamske države". Posljednji teški slučajevi koji se dovode u vezu sa terorizmom su ubistvo dvojice vojnika Oružanih snaga BiH u Rajlovcu 2015. godine i napad na policijsku stanicu u Zvorniku iste godine kada je naoružani ekstremista ubio dvojicu policajaca.

Eksplozija auto-bombe u Mostaru prvi teroristički akt

2011. godine je Mevlid Jašarević, iz Novog Pazara, pucao iz automatske puške na Američku ambasadu u Sarajevu. Tom prilikom ranjen je jedan policajac, a Jašarević je uhapšen i osuđen.

Jedan od najtežih terorističkih napada u BiH počinjen je 2011. godine u Bugojnu. Napadnuta je policijska stanica, a u eksploziji je ubijen jedan policajac dok ih je nekoliko ranjeno. Smatra se da je napad 1997. godine u Mostaru, gdje je aktivirana auto-bomba, bio prvi teroristički akt u poslijeratnoj BiH. Tom prilikom povrijeđeno je 29 osoba, a napadači su dovedeni u vezu sa Al Kaidom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android