Od 1. januara 2025. godine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) donijela je odluku o povećanju minimalne neto plate sa dosadašnjih 619 KM na 1.000 KM (oko 500 eura). Ova mjera, koja predstavlja najveće povećanje radničkih primanja u posljednjih 30 godina, izazvala je različite reakcije među radnicima, poslodavcima i ekonomskim stručnjacima.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, istakao je da je cilj odluke poboljšanje životnog standarda radnika i smanjenje odliva radne snage. „Povećanje minimalne plate na 1.000 KM je ključni korak ka poboljšanju životnog standarda naših građana. Ova odluka pokazuje našu posvećenost socijalnoj pravdi i ekonomskoj stabilnosti", kaže Nikšić.

Reakcije poslodavaca i ekonomskih stručnjaka

Unija poslodavaca Federacije BiH izrazila je zabrinutost zbog ove odluke, navodeći da će povećanje minimalne plate bez pratećih fiskalnih reformi, poput smanjenja doprinosa, dovesti do smanjenja broja radnih mjesta, zatvaranja pogona i slabljenja ekonomskog ambijenta u Federaciji BiH. 

Ekonomski analitičar Admir Čavalić upozorava na mogućnost otkaza za oko 10.000 do 20.000 radnika ukoliko ne budu usvojene adekvatne prateće mjere. „Zbog izuzetnog rasta minimalne bruto plate u jednoj godini, problem je i potencijalna unutrašnja inflacija, naročito u uslužnim djelatnostima. U konačnici, najviše zamjerki Vladi FBiH je dostavljeno zbog procedure donošenja ove odluke - bez analize, modela, bez najava par mjeseci ranije, bez konsenzusa na Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV)", kaže Čavalić za DW. On dodaje da se sada kroz uredbe nastoji ispraviti data odluka na način da se smanji fiskalno opterećenje na rad.

Ekonomski stručnjak Anto Domazet smatra da je povećanje minimalne plate na 1.000 KM „politička odluka" koja uvodi tračak socijalne pravde, ali upozorava na moguće negativne ekonomske posljedice, poput otpuštanja u firmama koje ne mogu osigurati novi nivo minimalne plate, inflacije i poremećaja na tržištu rada. „Povećanje minimalne plate može stimulirati domaću potrošnju, ali je važno pratiti inflacijske pritiske. Poslodavci će morati prilagoditi svoje poslovne modele kako bi održali profitabilnost uz veće troškove rada", navodi Domazet. 

Moguće posljedice

Bez dodatnih mjera, povećanje minimalne plate rezultirat će povećanjem doprinosa što bi moglo opteretiti poslovanje u Federaciji BiH. Privrednici su zato odlučili da na protestima iskažu svoje nezadovoljstvo. Stotine poslodavaca i njihovih radnika iz različitih dijelova FBiH blokiralo je u srijedu (22.1.) ulicu ispred zgrade Vlade FBiH u Sarajevu. Uz zvižduke, sirene za uzbunu i zastave BiH, pokazali su nezadovoljstvo odlukom Vlade da poveća iznos minimalne plate na 1.000 KM, tražeći rasterećenje doprinosa.

Kako bi rast minimalne plate pratio i rast doprinosa, smatraju da bi to dodatno opterećenje moglo negativno uticati na mikro i mala preduzeća, posebno ona koja se bore za opstanak u prvih nekoliko godina poslovanja. „Tražimo da povećanje minimalne plate bude praćeno smanjenjem poreza i doprinosa", ističu predstavnici privrednika. Suvlasnik kompanije za proizvodnju namještaja iz Zenice Sabrija Kulovac upozorava da su lanci trgovina „već digli cijene". „Neoporezivi dio plate mora biti veći", kazao je.

 „Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi"

Tokom protesta, privrednici su nosili transparente s porukama poput: „Minimalna plata 1.000 KM, doprinosi ne", „Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi" i „Nisam ja tajkun, tražim samo pravo na rad". Jedan od privrednika Tarik Hošić kaže da je odluka o minimalcu od 1.000 KM „nepromišljena". Ukupna davanja (doprinosi i porezi) po jednom radniku su 74 posto. Zatvorit će mnoga radna mjesta. Znam mnoge koji su pripremili otkaze, ali će pričekati odluku ESV-a", rekao je.

O odluci da minimalac bude 1.000 KM intenzivno se raspravljalo i na društvenim mrežama. Neki su komentari bili vrlo oštri prema poslodavcima. „Ako poslodavci nisu u stanju isplatiti minimalnu platu radniku od 500 eura, onda i ne treba da posluju", moglo se pročitati na društvenim mrežama, uz kritike da se mnogim radnicima dio plate isplaćivao „na crno u kovertama". 

I dok su privrednici protestirali, u Sarajevu je održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH. Dogovoreno je da iznos minimalne plate u FBiH ostaje 1.000 KM, a Federalna vlada refundirat će dio doprinosa za „minimalac". Linearni rast plata, uslovljen povećanjem minimalne plate, bit će oslobođen plaćanja doprinosa u iznosu do 450 KM.

Dodatne mjere

Da bi refundacija bila moguća, Vlada je novim budžetom planirala 100 miliona za te namjene. Ne zna se da li će to biti dovoljno, jer skoro 200.000 radnika u Federaciji BiH trenutno ima platu ispod 1.000 KM. Istaknuta je potreba za pripremom novih fiskalnih zakona koji će biti usvojeni do 30. septembra 2025. godine, kako bi se osigurala njihova primjena od 2026. godine. Ova inicijativa ima za cilj dugoročno unaprijediti fiskalnu politiku i osigurati održivost povećanja minimalne plate. 

Povećanje minimalne plate na 1.000 KM u FBiH predstavlja značajan korak ka poboljšanju životnog standarda radnika, zaključeno je na sjednici ESV-a. Međutim, bez pratećih fiskalnih reformi i smanjenja doprinosa, postoji rizik od negativnih ekonomskih posljedica, posebno za male poslodavce. Stoga je neophodno da Vlada, poslodavci i sindikati zajednički rade na pronalaženju rješenja koja će osigurati održivost ove mjere i stabilnost ekonomije, a naznake tih rješenja ponuđene su na sjednici ESV-a. 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu