Zvanično od danas (4.9.), u praktičnom smislu izborna kampanja u Bosni i Hercegovini počela je mjesecima ranije, neki će reći odmah nakon raspisivanje izbora u maju. Oni drugi, stava su da kampanja u BiH nikada ne počinje jer nikada ne završava, s obzirom na izborni ciklus svake dvije godine.

Ono što je do sada viđeno, ne daje previše razloga za optimizam u kampanji narednih mjesec dana, jer su birači i do sada više gledali političare nego politike koje zastupaju.

Čorbice, veselja...

„Narodna veselja, čorbice, druženja, šutanje lopte - sve je to sasvim legitiman dio izborne kampanje i u 2026. godini. Nemam nikakav problem s tim. Problem nastaje kad ne znate zašto to radite i kada se čitava kampanja svede na fotografiju ili video da ste negdje bili i da ste bili „sa narodom“, kaže savjetnica za javnu komunikaciju Marija Milić.

Ni visoke kazne kojima je Centralna izborna komisija BiH pokušala da spriječi preuranjenu kampanju, nisu uspjele da smanje svakodnevno bombardovanje kojima su birače „gađali“ aktuelni zvaničnici.

Od raspisivanja izbora podijeljeno je oko 68 miliona maraka kroz zakonom zabranjena jednokratna novčana davanja građanima. Najveći pojedinačni iznos, 31 milion, izdvojila je Vlada Republike Srpske za jednokratnu pomoć penzionerima u iznosu od 80 do 120 maraka.

Transparency Internacional BiH (TI) do sada evidentirao preko dvije hiljade potencijalnih zloupotreba javnih resursa, od čega se oko 63 odsto odnosi na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu.

I šakom i kapom

„Postoji zakonska odredba koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratna budžetska davanja, osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija“, kaže Srđan Traljić iz TI BiH, navodeći da su sve to prijavili CIK-u BiH.

„Oni su odbili pokrenuti postupak, uz obrazloženje da je odluku donijela vlada kao kolektivni organ i da oni nisu mogli da procesuiraju premijera“, kaže Traljić.

Najavljene su i nove isplate učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj po 100 odnosno 150 maraka, a slične zloupotrebe vrše se i na drugim nivoima vlasti, bez bilo kakvih sankcija za dijeljenje javnog novca.

Tuzlanski kanton i Distrikt Brčko takođe daju po 100 maraka penzionerima, a slijede ih i ostali nivoi vlasti, od lokalnih gdje se asflatiraju putevi do onih viših gdje se direktno isplaćuje novac kroz neku „pomoć“.

Kap u moru

CIK je i ovoga puta ostao nijem, osim u kažnjavanju političkih subjekata zbog preuranjene kampanje. Problem je, međutim, što su te kazne simbolične. Po par hiljada maraka za stranke čiji se budžeti mjere u milionima maraka, nemaju nikakav efekat.

„Trebalo bi hitno razmišljati o dopunama Izbornog zakona, jer za mnoge stranke u BiH te kazne ne znače ništa. One političke subjekte koji uporno krše Izborni zakon, treba skinuti sa liste ili poništiti kandidature. Ne vidim drugi način“, kaže bivši član CIK-a Vehid Šehić.

Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“, koja sprovodi građansku, nestranačku posmatračku misiju, do sredine avgusta je zabilježila 277 izbornih nepravilnosti u predizbornom periodu, sa posebnim naglaskom na neujednačenu praksu sankcionisanja zloupotrebe djece u političke svrhe.

Javnost često izjednačava izbornu krađu sa manipulacijom rezultatima na sam dan glasanja, prepravljanjem zapisnika, dupliranjem listića, „pumpanjem“ izlaznosti. Upravo za to su namijenjene nove tehnologije koje će od ove godine prvi put biti u izbornom procesu.

Elektronski glas

Ali praksa pokazuje da se stvarna borba za glasove odvija mnogo ranije, kroz zloupotrebu državnog novca i resursa.

To je suptilnija, ali djelotvornija vrsta kupovine glasova, jer se odvija u zoni koja je teško dokaziva kao direktno kršenje zakona, a njen učinak na birača, posebno socijalno ugroženog, može biti veći nego bilo kakva manipulacija na biračkom mjestu.

Bosna i Hercegovina prvi put uvodi elektronsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića na svim biračkim mjestima. Birač će dolaziti sa ličnim dokumentom koji će biti skeniran, a identitet dodatno potvrđen otiskom prsta. Cilj je onemogućiti glasanje u tuđe ime, višestruko glasanje i naknadno „pumpanje“ izlaznosti neiskorištenim listićima.

„Mnoge će se manipulacije spriječiti na biračkom mjestu, neće jedan glasač moći glasati više puta. Neće se moći zloupotrebljavati neiskorišteni glasački listići, što je najbitnije“, kaže Šehić, ali će vjerovatno ostati problem kupovine biračkih odbora i birača kroz javna preduzeća u kojima su uslovljeni radnim mjestom.

Imamo samo preduslov

Mijenja se i sam glasački listić. Umjesto imena kandidata, birači će vidjeti redne brojeve, umjesto kvadratića boji se kružić, a za preferencijalni glas mora se prvo označiti politički subjekt pa onda do tri broja kandidata.

Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom upozorava da je upravo ova promjena, a ne skeneri ili biometrija, ono što će biračima predstavljati najveći izazov, jer zahtijeva prethodnu edukaciju. Ipak, optimista je.

„Imamo preduslove za najpoštenije izbore do sada. Nama nisu bitni rezultati izbora, nego da oni budu odraz stvarne izborne volje građana“, kaže Jovanović.

Tehnologija na biralištima trebalo bi da zatvori prostor za klasične manipulacije rezultatom, ali ona ne obuhvata ono što se dešava prije 4. oktobra, zloupotrebu budžeta, javnih preduzeća i medija bliskih vlastima.

Mjesec dana „pakla“

S obzirom na strukturu BiH, gdje se istovremeno bira Predsjedništvo, Parlamentarna skupština, entitetski parlamenti, predsjednik i potpredsjednici RS-a te deset kantonalnih skupština, odnosno ukupno 518 mandata, kampanja će se voditi paralelno na desetak frontova. Sa različitim intenzitetom u Republici Srpskoj, gdje se najavljuje „visokorizičan“ duel SNSD-a i razjedinjene opozicije, i u Federaciji, gdje fragmentacija stranačke scene ostaje glavni rizik za koaliciju okupljenu oko „Trojke“.

„Očekujem dosta napada, reakcija na protivnike i dnevnih političkih sukoba, uključujući i međunacionalne. Pitanje je hoće li neko imati dovoljno discipline da ne dozvoli da mu protivnik svakog dana određuje o čemu će govoriti“, kaže Milić, apostrofirajući da postoji nasušna potreba da se vidi veza između izbornog programa, poruke koju kandidat šalje i stvarnog života ljudi.

„Ako to dobijemo, reći ću da smo napravili pomak. Ako opet budemo na kraju kampanje znali ko je gdje pjevao, šta je rekao o protivniku i koliko je ljudi bilo pod šatorom, a ne budemo znali šta će sutra uraditi sa zdravstvom, privredom, platama, školstvom, javnim preduzećima ili odlaskom ljudi - onda smo ponovo potrošili 30 dana ni na šta“, zaključuje Milić.