U BiH se sve politizira, posebno u izbornoj godini. Slučaj Dobrovoljačka nije izuzetak i dovodi se u direktnu vezu sa hapšenjem Ejupa Ganića u Londonu, kaže u komentaru za Deutsche Welle glavna i odgovorna urednica sarajevskog Oslobođenja Vildana Selimbegović.

"Bila sam prilično obradovana kada sam čula najave u Sarajevu i spremnost političara u ovom gradu da će, onoga časa kad neko poželi obilježiti Kazane, oni to predvoditi. Lijepo je to što kažu, ali davno je trebalo naći načina da se pronađu i identificiraju sve žrtve koje su nestale u Kazanima i da se, ako porodice to žele, na neki način to i obilježi", kaže urednica Oslobođenja.

Tek kada na taj način vlasti počnu djelovati, može se očekivati da će ova zemlja krenuti naprijed, ističe Vildana Selimbegović. Također naglašava da je jasno zašto udruženja žrtava iz Republike Srpske žele obilježiti stradanje vojnika JNA u Dobrovoljačkoj, a ne srpskih civila u Kazanima.

Od Kazana nema koristi koliko ima od Dobrovoljačke

"Od Kazana više ne možete praviti politizaciju do te mjere do koje to možete sa Dobrovoljačkom. Istraga o Dobrovoljačkoj u Tužiteljstvu BiH još uvijek traje, Tužiteljstvo još uvijek nije dalo svoj konačan sud i sve dok Tužiteljstvo taj slučaj ne zatvori, ostaju mogućnosti za politizaciju", kaže Vildana Selimbegović.

U BiH gotovo da i nije započet proces suočavanja sa istinom, i od slučaja kakva je i Dobrovoljačka želi se napraviti platforma za vođenje politike zasnovane na podsticanju mržnje, upozorava predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske Branko Todorović.

"Pitanje Dobrovoljačke je samo jedan u nizu objekata manipulacije bez istinske želje da se taj i takvi problemi riješe. Ne radi se o pristupu, koji je motiviran željom da se oda počast žrtvama, nego o potrebama dnevne politike, tako da žrtve postaju objekat političkog manipuliranja", kaže Todorović.

Zabrana bi mogla postati praksa i u drugim dijelovima BiH

Uprkos stvarnim namjerama organizatora, zabrana ovakvih manifestacija bila bi pogrešna, smatra Todorović. "Ono što je neprihvatljivo i zabrinjavajuće je što se sve to dešava kako bi se pokazalo da u određenim sredinama, kantonima ili entitetima, nema slobode okupljanja niti mogućnosti da se obilježe događaji koje neka strana smatra bitnim", ističe Todorović.

Predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske Branko Todorović upozorava da bi zabrana obilježavanja ovakvih manifestacija mogla postati praksa koja će se proširiti i na druge dijelove Bosne i Hercegovine što bi moglo stvoriti nove napetosti.

U programu Vlade Republike Srpske za obilježavanje 20 značajnih historijskih događaja, pored Prvog srpskog ustanka, našlo se i stradanje vojnika JNA u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, a udruženja iz ovog entiteta i vladin Pododbor ove godine prvi put žele obilježiti taj događaj koji još uvijek čeka sudski epilog.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Jasmina Rose