Zašto je u Turskoj uvedeno vanredno stanje?

Nakon pokušaja državnog udara 15. Jula 2016. godine je turska vlada saopštila da su za pokušaj izvođenja puča odgovorni članovi Gülenovog pokreta koji se nalaze u vojnim redovima. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je Gülenov pokret okaraktrisao kao terorističku organizaciju i uveo je tromjesečno vanredno stanje u zemlji kako bi protiv pripadnika Gülenovog pokreta mogao krenuti dosta aktivnije. Vlada je zbog uvedenog vanrednog stanja u zemlji mogla vladati donoseći dekrete. Dekretima su u državne institucije uvedena nova pravila. Zbog masovnog otpuštanja zaposlenih u javnim službama i masovnih hapšenja je opozicija nazvala vanredno stanje kao „civilni puč i lov na vještice"- kritičare vlade. Opozicija je bezuspješno tražila ukidanje vanrednog stanja. Vanredno stanje u Turskoj je produžavano sedam puta.

Koliko je ljudi uhapšeno?

Za vrijeme vanrednog stanja su ukupno izdata 32 dekreta. Prema zvaničnim podacima je privedeno 160.000 ljudi, dok je uhapšeno 70.000, među kojima su novinari, borci za zaštitu ljudskih prava i opozicioni političari. Protiv 155.000 ljudi je pokrenuta istraga zbog „članstva u terorističkoj organizaciji".

U toku vanrednog stanja je također izdat dekret kojim se boravak u istražnom zatvoru produžava na 30 dana. Ta praksa se primjenjivala do kraja 2016. godine. Tek nakon što je početkom 2017. godine stiglo upozorenje Vijeća Evrope, boravak u istražnom zatvoru je smanjen na 14 dana.

Koliko je ljudi dobilo otkaz?

Za vrijeme dvogodišnjeg trajanja vanrednog stanja je prema navodima ministarstva unutrašnjih poslova 121.311 osoba dobila otkaz u javnoj službi. Sa univerziteta je otpušteno 7.000 ljudi, od čega je 5.700 akademskih radnika. Također su zatvorene škole i privatne obrazovne ustanove za koje se sumnjalo da su u vezi sa Gülenovim pokretom. Osim toga, određene mjere nisu poduzete samo protiv Gülenovih sljedbenika nego i protiv drugih opozicionih snaga.Tako je npr. u područjima u kojim žive Kurdi smijenjeno skoro 100 gradonačenika i uvedena je pridnudna uprava. Također je uhapšen veliki broj kurdskih političara. Međunarodne organizacije kao što je UN ili Vijeće Evrope su kritikovaale tursku vladu i istakle da se radi o „alarmirajućem razvoju događaja".

Sloboda štampe za vrijeme vanrednog stanja

Dekretima koji su izdati za vrijeme trajanja vanrednog stanje je zatvoreno 70 novina, 20 časopisa, 34 radio stanice, 33 televizijske stanice i 30 izdavačkih kuća. Istrage protiv predstavnika medija i hapšenja novinara zbog „propagande kojom podržavaju terorizam" ili „vrijeđanja predsjednika države" pomno prate organizacije kako u Turskoj tako i inostranstvu.

Prema navodima sindikata novinara se u turskim zatvrima trenutno nalaze 143 novinara. Organizacija „Reporteri bez granica" upozorava da su mediji za vrijeme vanrednog stanja sve više primoravani da izvještavaju na isti način, odnosno u korist vladajućeg režima. Turska je 2010. godine u poređenju na slobodu štampe u drugim zemljama u svijetu bila na 138 mjestu. Trenutno se nalazi na 157.

Šta će se dogoditi nakon ukidanja vanrednog stanja?

Vanredno stanje je ukinuto ali predsjednik države i dalje može izdavati dekrete. Na osnovu novog predsjedničkog sistema predsjednik ima pravo da predsjedničkim dekretima reguliše sve oblasti i svaki dekret odmah stupa na snagu.

Turska vlada također pooštrava antiteroristički zakon. Nacrt novog zakona predviđa da guverneri imaju pravo da boravak u gradovima ograniče na 15 dana i da zabrane javna okupljanja. Za okupljanja i proteste zakon predviđa da oni „ne smiju otežati svakodnevni život ljudi". Za osumnjičene za terorizam također postoje nova pravila. Pasoši osoba, protiv kojih se trenutno vodi istraga zbog terorizma, smiju biti oduzeti na vremenski period u trajanju od tri godine. U kritikama na nacrt zakona se ističe da on faktički samo mijenja vanredno stanje. Međutim, već sada je više nego sigurno da će parlament usvojiti nacrt zakona.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android