Prije šest godina gotovo nepoznata njemačka farmaceutska tvrtka razvila je prvo odobreno mRNA cjepivo protiv covida‑19 i time promijenila tijek globalne pandemije.

BioNTech, koji je više od desetljeća radio na razvoju mRNA tehnologije za liječenje raka bez znatnijeg financijskog uspjeha, udružio se s Pfizerom kako bi u rekordnom roku na tržište isporučio dovoljne količine svojeg cjepiva protiv virusa korone Comirnaty. Time su tvrtka i njezini osnivači stekli svjetsku slavu.

Ali i slava i poslovni uspjeh je prošao, a danas se ova biotehnološka tvrtka sa sjedištem u Mainzu mora spustiti na zemlju iz nebeskih visina nekadašnjeg uspjeha.

Tvrtka je u utorak objavila kako zatvara proizvodne pogone u Njemačkoj i Singapuru te da smanjuje troškove nakon neto kvartalnog gubitka od 532 milijuna eura. Povrh toga se se priprema na odlazak svojih vizionarskih osnivača, Ugura Sahina i Özlem Türeci. Tim mjerama bi moglo nestati oko 1.860 radnih mjesta.

Jednokratni uspjeh...

Tvrtka koja je nekoć isporučila milijarde doza cjepiva, kojoj se pripisuje spašavanje milijuna života od covida‑19 i omogućavanje ponovnog otvaranja gospodarstava tijekom lockdowna, sada riskira da ostane zapamćena kao primjer uspjeha koji se dogodio samo jednom.

Financijski analitičari kažu da problemi BioNTecha proizlaze iz očekivanog kraja privremene krize i golemih iznosa za obuzdavanje pandemije i koji je toj tvrtki od kraja 2020. donio desetke milijardi eura prihoda.

U kombinaciji s ionako veoma rizičnim i neizvjesnim istraživanjem i razvojem u biotehnološkom sektoru te aktualnim gospodarskim poteškoćama Njemačke — visokim troškovima rada i energije te opsežnom birokracijom — postalo je jasno koliko je opasno sve karte položiti samo na jedan jedini tržišni hit.

Potražnja za BioNTechovim cjepivom protiv covida‑19, Comirnatyjem se ugasila i brže nego što se očekivalo: prihodi u prvom tromjesečju 2026. pali su na 118 milijuna eura, što je 35 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. 

Objavljujući rezultate, tvrtka je i sama navela kako „očekuje niže prihode od cjepiva protiv covida‑19 u odnosu na 2025., zbog pada potražnje i na europskom i na američkom tržištu”.

Analitičari ističu da je tijekom razdoblja rasta izgrađeno previše proizvodnih kapaciteta te da tvrtka sada ima neiskorištene pogone. Zbog toga BioNTech najavljuje da će svu proizvodnju cjepiva protiv covida‑19 prepustiti Pfizeru.

Je li preuzimanje CureVaca bila greška?

Tvrtka se povrh toga, bilo je mnogo kritika što je njemačka tvrtka preuzela konkurentsku tvrtku CureVac što ju je u prosincu 2025. koštalo 1,25 milijardi dolara.

CureVac je razvio vlastitog kandidata za cjepivo protiv covida‑19 koji je pokazao slabu učinkovitost i na kraju je povučen. Unatoč tome, ta je tvrtka 2022. tužila BioNTech i Pfizer, tvrdeći da cjepivo Comirnaty krši nekoliko njezinih mRNA patenata.

Kupnjom konkurenta — njegovih patenata — BioNTech je uspio okončati sve sudske sporove i izbjeći opasnost da će možda morati platiti odštetu koja bi se mjerila u milijardama.

No dodatnu gorčinu izazvala je činjenica da je, kada je BioNTech ovoga tjedna objavio restrukturiranje i zatvaranje pogona, jedna od lokacija koje će se gasiti biti i bivša tvornica CureVaca u Tübingenu pokraj Stuttgarta.

Gradonačelnik Tübingena Boris Palmer optužio je tvrtku da provodi strategiju „prvo kupi pa uništi”, dodavši da je zatvaranje pogona „težak udarac” za „brojne visoko kvalificirane zaposlenike koji su godinama nosili CureVac”.

Sindikat IG BCE potez je nazvao „planiranom taktikom spaljene zemlje”, oštro kritizirajući, kako je naveo, „kratkoročne financijske razloge (...) koji bi mogli narušiti vitalnost njemačkog biotehnološkog središta”. 

Lokalna gospodarska komora Reutlingena upozorila je u priopćenju da će se zatvaranjem pogona izgubiti „tehnološko znanje u obliku pametnih ljudi, patenata te rezultata istraživanja i razvoja”.

Može li BioNTech uspjeti bez osnivača?

Sahin i Türeci, koji su u ožujku najavili da će do kraja godine napustiti tvrtku kako bi pokrenuli novi, ambiciozni biotehnološki pothvat, nisu bili samo osnivači BioNTecha: bili su i pokretačka snaga njegova uspjeha.

Koliko je njihova uloga bila ključna pokazuje i činjenica da je vrijednost dionica BioNTecha nakon te objave pala za oko 18 posto. Investicijska banka Leerink Partners iz Bostona, specijalizirana za sektor zdravstva, pritom je otvoreno postavila pitanje može li tvrtka bez njih zadržati svoju inovativnu prednost.

„Može li tvrtka učinkovito razvijati i širiti svoj pristup bez uvida osnivača u translacijske i kliničke podatke?” zapitali su se analitičari Leerinka u istraživačkoj bilješci.

BioNTech se sada usredotočuje na mRNA terapije protiv raka u kasnoj fazi razvoja, uključujući nove tretmane koje razvija u suradnji s Bristol Myers Squibboom za rak dojke, pluća i druge vrste raka.

U najnovijem kvartalnom izvješću tvrtka je navela da do kraja godine očekuje čak 15 presudnih kliničkih ispitivanja faze 3.

Odlazeći glavni izvršni direktor Sahin rekao je da će BioNTech „nastaviti davati prednost ubrzavanju ključnih strateških programa, ostajući čvrsto posvećen viziji pretvaranja znanosti u dulji život za pacijente oboljele od raka”.

Prepuštanjem proizvodnje cjepiva protiv covida‑19 Pfizeru i zatvaranjem dijela pogona, BioNTech do 2029. planira uštedjeti oko 500 milijuna eura godišnje.

Tvrtka također navodi da će zadržati manji vlasnički udio u novom startupu koji pokreću njezini osnivači, a koji će se baviti razvojem mRNA tehnologije sljedeće generacije.