Bitkom za Alepo rat u Siriji se svom snagom ponovo vratio u svijest međunarodne javnosti. Dok sirijski režim steže obruč oko opkoljenog grada, pobunjenici iz Alepa se žele ponovo povezati sa svojim područjima. Za obje strane je mnogo toga na kocki: Režim želi svoj okrnjeni dio Sirije povezati sa četiri velika grada. To su, pored Damaska, Alepo, Homs i Hama. Pobunjenici nasuprot tome - nakon pada Alepa - ne bi više kontrolirali ni jedan veliki grad. Oni bi u tom slučaju vladali još samo seoskim područjima na sjeveru i jugu Sirije uključujući Idil kao najveći grad. Ostala područja Sirije dijele Kurdi i tzv. "Islamska država".

Alepo za obje sukobljene strane, i za režim i za pobunjenike, ima veliki simbolički značaj. To pokazuju žestoke borbe, koje se vode za ovaj grad. Tragedija se može izmjeriti već i po tome da se o broju žrtava više uopće ne izvještava. Katastrofalno je stanje ipak prije svega za stanovnike Alepa. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je 300.000 ljudi odsječeno od ostatka svijeta. Alepo je stoga poznat kao grad pod najvećom opsadom od početka rata u Siriji 2011. godine. Osnovne životne namirnice u gradu su potrošene, pa ipak režim i njegov saveznik Rusija odbijaju pustiti konvoj sa hranom i medikamentima, koji kontroliraju Ujedinjeni narodi.

Rusija postaje kriva za još jedan zločin, zločin protiv čovječnosti. Jer njeni borbeni avioni i helikopteri bombardiraju svaki dan i po 40 puta istok grada, koji pod kontrolom drže pobunjenici. Niko ne bi bio iznenađen ako bi ovi ljudi, ukoliko se jednom otvori koridor kojim bi mogli izaći iz njihovog porušenog grada, krenuli na put za Europu - kao izbjeglice. Osobito jer ruski avioni ovih dana gađaju i izbjeglički logor na sjeveru Sirije. Sa odlučujućom bitkom za Alepo je jasno sljedeće: Za većinu Sirijaca neće više biti povratka u njihovu domovinu.

Autor komentara: Rainer Hermann, Frankfurter Allgemeine Zeitung (www.faz.de). Sva prava zadržava Frankfurter Allgemeine Zeitung GmbH, Frankfurt na Majni.