„Srbija je odavno autokratska država i stanovništvo se okrenulo od politike. Možda će strah od rudnika Rio Tinto pokrenuti novu političku struju ili čak novu opozicionu stranku“, ocjenjuje list „Noje cirher cajtung“.
Oglas
„Jovanka Orleanka zapadne Srbije ima debele naočare i oštru gestikulaciju. Ona predaje u lozničkoj gimnaziji i predvodi pokret otpora. Na bini ispred opštine, Marijana Petković obraća se masi: 'Pitali smo Rio Tinto šta će biti s vodom i vazduhom.' Pauza. 'Znaćete kad životinje umru!'"
Švajcarski list Noje cirher cajtung donosi opširnu reportažu iz zapadne Srbije pod naslovom „Jedno selo se bori za svoju zemlju". Novinarka je posjetila selo Gornje Nedeljice, razgovarala s mještanima, kao i sa predstavnicima firme Rio Tinto, ali i pratila proteste zbog najave izgradnje rudnika litijuma.
„Demonstranti iz Loznice nisu usamljeni u svom otporu, on se kao požar proširio zemljom. Dva vikenda zaredom desetine hiljada ljudi protestovalo je protiv rudnika litijuma, pa čak i blokiralo autoput kroz glavni grad, Beograd. Oni nemaju povjerenja u vladu, jer ne dozvoljava uvid u njihove mahinacije i jer su u parlamentu po hitnom postupku usvojene izmjene Zakona o eksproprijaciji", piše švajcarski list.
„Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da rudnik Rio Tinto nema nikakve veze sa Zakonom o eksproprijaciji, ali rijetko ko mu vjeruje. Ako pročitate izmjene zakona, brzo ćete naići na pasus u kome se pominje 'eksproprijacija radi izgradnje rudarskog objekta'."
„Vlada u Beogradu nervozno je reagovala na proteste", piše Noje cirher cajtung. „Premijerka Ana Brnabić proteste je čak uporedila sa fašizmom. Huligani povezani sa državom pušteni su na demonstrante. Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin govorio je o 'hibridnom ratu' protiv Srbije i zaprijetio da će policija upotrijebiti silu. Održao je obećanje, ali to nije pomoglo. Ljudi su ponovo izašli na ulice, u još većem broju."
Povlačenje zakona – uspjeh pokreta otpora
„Bitka za Loznicu postala je bitka za Srbiju", ocjenjuje švajcarski list. „Stanovništvo se probudilo, jer je riječ o nečem suštinskom – o zemlji i životu, što možda više neće moći da se ostavi potomcima. Zato su se obrazovani ljudi iz gradova udružili sa seljacima. Formirala se solidarnost između generacija i regiona. Čitava jedna generacija se politizovala, na sličan način kao što se to dogodilo u centralnoj Evropi 1970-ih i 1980-ih, kada su se demonstracije protiv nuklearnih elektrana održavale npr. u Kajzeraugstu. Srbi su zabrinuti za svoju zemlju, svoju otadžbinu, a režim u Beogradu ne može tome da parira dobrim argumentima."
„Rio Tinto marš sa Drine“ i Vučiću „iš iz Niš“
U više od 30 gradova u Srbiji, protesti su nastavljeni i u subotu. Pod kišobranima Nišlije su blokirale saobraćaj na centralnim ulicama grada, i izviždale fotografiju predsjednika na glavnom trgu.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
S kišobranima na protest
Nakon što je organizacija „Ekološki ustanak“ objavila da se sa protestima nastavlja sve dok se ne izbriše projekat Rio Tinto i ne ponište svi ikad potpisani ugovori štetni po prirodu Srbije, građani su u preko 30 gradova nastavili sa blokadom saobraćaja. Po neumoljivoj kiši, pod kišobranima su protestovali i građani Niša.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
1200 kvadratnih metara Vučića
Pored ekologije, Nišlije je ovih dana dodatno isprovocirala fotografija predsjednika Srbije na 15 spratova poznatog hotela na glavnom gradskom trgu, koju su naručili njegovi simpatizeri. Naime, Vučić je u trodnevnoj posjeti Nišu, i za tu priliku, hotel koji je simbol grada, već nekoliko dana prekriven je fotografijom dimenzija 20x63 metra i natpisom „Dobrodošao predsjedniče“.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Vučić u trodnevnoj posjeti
Dok su Nišlije protestovale, Vučić je obilazio niške kasarne i nije želio da komentariše proteste rekavši medijima da „ima važnije teme“. Dan ranije je rekao da nije bio u hotelu „Ambasador“ i da nije vidio bilbord, a onda pitao „Da li je neko nešto opsovao, da li je neko nešto ružno rekao?" i - „Zahvalan sam bilo kome ko je nešto pristojno napisao o meni, niti sam to tražio, niti ću ikad tražiti“
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
„Ekološki sendvič za AV“
Dobrodošlicu predsjedniku spremio je i Nišlija Slavko Blagojević, nastavnik likovnog u penziji, koji je pripremio ekološki sendvič punjen travom, koji sarkastično simbolizuje odlaske naprednjaka na partijska okupljanja. Za DW kaže da je za ovaj sendvič birao posebne trave: ludaju, buniku, pelin, a za sljedeći put, kaže, pripremiće sendvič sa travama koje bistre mozak.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Čekajući autobus koji neće skoro stići
Blokada saobraćaja u Nišu trajala je nešto više od 2 sata na različitim lokacijama. Mnogi vozači, ali i putnici autobusa negodovali su zbog toga što ne mogu dalje. Jedan stariji sugrađanin mirno je sjedio na autobuskoj stanici i posmatrao ljude koji su u koloni prolazili najprometnijom niškom ulicom.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Posjeta policije zbog poziva na protest
Za razliku od Beograđana koji već treću subotu organizuju proteste, niški ekološki protesti održavaju se po drugi put. Danijeli Vujošević je zbog poziva građanima na svoj fb profilu da podrže bunt još prošlog puta policija zakucala na vrata: „Došli su u ranim jutarnjim časovima, kako su mi rekli, zbog dijeljenja objava na društvenim mrežama na osnovu kojih su zaključili da sam ja organizator“.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
„Nisam htjela da ostanem kod kuće“
Negirala je, ali su je oni ipak upozorili da je blokada saobraćaja krivično djelo. „Kao dugogodišnji aktivista, i neko ko podržava mirne proteste i izražavanje građanskog nezadovoljstva, po prvi put sam direktno osjetila targetiranje i zastrašivanje od strane policije. Zbog mladih koji po prvi put žele da iskažu svoje nezadovoljstvo, to nije moglo da me natjera da ostanem kod kuće“, kaže Danijela.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Mali incident
Policiju u uniformama nismo vidjeli, ali bilo ih je dosta u civilu. Protesti su proticali mirno do samog kraja kada su se zbog nesporazuma potukla dva muškarca, jedan iz kolone automobila, a drugi iz grupe ekoloških aktivista.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
„Iš iz Niš“
Uobičajene parole „Rio Tinto marš sa Drine“, ali i tipično niške „Iš iz Niš“ plovile su među kišobranima nad glavama Nišlija među kojima je bilo i ekoloških aktivista, ali i pojedinih političara iz opozicionih partija. Ove proteste podržala je potpredsjednica Dveri, Nišlijka Tamara Kerković.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Pištaljka ista, različiti protesti
I nekadašnji premijer Srbije, Zoran Živković, takođe Nišlija, bio je prisutan. U ruci je nosio svoju pištaljku s kojom je predvodio proteste ’96. kao tadašnji potrpredsednik DS.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
„Ne odustajemo od blokada“
Ove subote, na proteste širom Srbije izašlo je manje ljudi nego prošle, ali kako kažu oni koji su bili na ulicama, među njima ima i mladih i starih što pokazuje da se ekološki problemi tiču svih. Iako su usvojene izmjene i dopune Zakona o referendumu i o narodnoj inicijativi, građani koji se bore, kako kažu, za ekološku Srbiju, neće stati sa blokadama saobraćaja.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Litijum – ekološka katastrofa
Svi se slažu da se mora obratiti pažnja na Loznicu i povlačenje izmjene prostornog plana koje je, smatraju naši sagovornici, ostalo neispunjeno obećanje vlasti, što se očekuje 15. decembra, a od čega će zavisiti i budućnost protesta. Sagovornik DW, nastavnik u penziji upozorava da je rudnik litijuma ekološki mnogo opasniji od rudnika u Boru kompanije Ziđin.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
12 slika1 | 12
„Srbija je odavno autokratska država i stanovništvo se okrenulo od politike", piše Noje cirher cajtung. „Možda će strah od rudnika pokrenuti novu političku struju ili čak novu opozicionu stranku. Ono što je izvjesno jeste da se predsjednik Vučić i njegova svemoćna Srpska napredna stranka plaše da bi taj pokret na izborima sljedeće godine mogao da poljulja njihovu poziciju. Vučić je zato prije nekoliko dana poslao Zakon o eksproprijaciji – koji je zapravo želio da potpiše – nazad u parlament na ponovnu procjenu. To je uspjeh pokreta otpora."
„Vlada u Beogradu djeluje nemoćno protiv stranih investitora", zaključuje Noje cirher cajtung. „To pokazuje i slučaj rudnika u Boru i topionice bakra kineske kompanije Zinđin u tom gradu na istoku zemlje gdje su voda, vazduh i zemlja hronično zagađeni. Ljudi umiru od posljedica zagađenja. Tome se odupiru hiljade Srba koji blokiraju saobraćajnice i demonstriraju."