Nije loš marketing kad ideju podrži Leonardo di Kaprio. Čuveni glumac je prije desetak dana na Tviteru promovisao video proizvođača odeće „Patagonije“ i napisao: „Reka Vojuša, njene vrste i živa bića koja od nje zavise, ugroženi su stalnim uništenjem zbog izgradnje brana.“ Di Kaprio je pozvao ljude da potpišu peticiju #VjosaNationalParkNow, kojom se od Tirane traži da konačno pristane na plan.

Taj kratki film deo je kampanje naučnika i zaštitnika prirode. Cilj je da se čitavo područje Vojuše još prije izbora krajem aprila zakonski proglasi divljim rječnim nacionalnim parkom – što bi bila prva takva oblast u Evropi.

Rijeka duga 270 kilometara izvire na sjeveru Grčke i teče kroz kanjone južne Albanije, onda meandrira ostavljajući jedinstvena ostrvca i pješčane sprudove, dostiže širinu od dva kilometra prije nego što se kod Valone ulijeva u Jonsko more.

Kako navodi njemačko udruženje za zaštitu prirode EuroNatur, na Vojuši je planirano 38 brana. Za dvije su već potpisani ugovori, ali izgradnja nije počela jer traju sudski procesi. Prošle godine je, poslije niza protesta, premijer Edi Rama najavio da će se država povući iz spornih projekata izgradnje hidroelektrana.

Jegulje i bube

„Vojuša je posljednja netaknuta rijeka Balkana i Evrope“, kaže Andrej Šovinc iz međunarodne organizacije „Svjetska komisija za zaštićena područja“. „Rukavci ove rijeke, koji do danas nisu ispresecani hidro-eletrkanama, prenose ekstremno velike količine sedimenata, vode i pjeska, i tako omogućavaju ekstremno veliku raznovrsnost vrsta i staništa“, kaže Šovinc za DW.

Do sada je pobrojano 1.175 životinjskih i biljnih vrsta koja obitavaju u ovom rječnom staništu. Čak 39 njih su, kao ugrožene, na crvenoj listi Svjetske unije za zaštitu prirode. Recimo evropska jegulja i rijetke vrste insekata.

Prošle sedmice je Šovinc predstavio nacrt studije koja pokazuje kako bi zaštićena oblast Vojuše mogla da izgleda. Za to ima podršku brojnih organizacija zaštitnika prirode. Čak je i Edi Rama u septembru obećao da će dio Vojuše postati nacionalni park.

No, albanska Vlada je dio Vojuše u decembru proglasila tek za „oblast zaštite prirode", a to nije isto. Olsi Nika iz nevladine organizacije „Eko Albanija" je sa kolegama iz još dvadesetak organizacija zato u februaru tražio da se proglasi pravi nacionalni park, i to duž cijele rijeke. „Samo tako se može garantirati da ni sljedeća vlada neće dopustiti izgradnju brana“, kaže Nika za DW.

Sve je politička volja

Šef državne Agencije za zaštićene prirodne oblasti Zamir Dedej je skeptičan. „Naposlijetku, politička volja odlučuje o tome da li se neka oblast zbilja štiti ili se samo proglašava zaštićenom“, rekao je on. Time se, kao zvaničnik, izjasnio protiv uspostavljanja nacionalnog parka.

Nika dobro zna da u Albaniji politička moć često biva iznad zakona, upravo kada se radi o prirodi. Recimo, ovog mjeseca je odobrena izgradnja drugog aerodroma u blizini Valone i to u oblasti zaštite prirode u blizini Vojuše. Nedaleko odatle su važna odmorišta za ptice selice poput flamingosa, divljih patki i roda koje putuju iz Evrope u Afriku.

Poznati njemački biolog Mihael Sukov, nosilac alternativne Nobelove nagrade, u otvorenom pismu pozvao je Tiranu da uspostavi nacionalni park. „Nacionalni park prema kriterijima Ujedinjenih nacija je siguran, i može da profitira i od fondova EU“, kaže Sukov za DW. Drukčije je, kaže, ako je nešto tek oblast zaštite prirode – tu onda mogu da se grade brane, putevi i hoteli.

Vojuša je, dodaje Sukov, dar za cijelu Evropu. „Zato savjetujem Vladu: sačuvajte ovaj krajolik za vas, za vaš narod i za Evropu.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.