Dan kada je Barack Obama 2009. godine kao prvi Afroamerikanac izabran za predsjednika SAD, za Terry Garrett je bio i lijep i ružan. Kao Afroamerikanka, čiji su roditelji doživjeli rasnu podjelu na američkom jugu, Terry je bila puna nade i sretna s obzirom da je predsjednik crne boje kože. Međutim, Terry je istovremeno bila i ljuta, tužna i razočarana. Njena djeca i bivši muž su izašli na izbore i glasali za Obamu. Međutim, ova 48 godišnjakinja iz Virdžinije nije smjela glasati. Kada je napunila 18 godina, i tako stekla pravo glasa na izborima, već je bila osuđivana zbog krađe u jednoj prodavnici. U Virdžiniji, njenoj domovini, bivšim počiniteljima kaznenih djela je do nedavno je pravo glasa bilo oduzeto do kraja života.

U aprilu ove godine je Terry McAuliffe, guverner Virdžinije, naredio da sve osobe koje su prekršile zakon i čija je uslovna kazna istekla, smiju glasati.

Terry Garrett se nada da će u novembru glasati prvi put u svom životu. Kao pristalica demokrata, ona bi kao predsjednicu željela vidjeti Hillary Clinton. Iako ustav i u Virdžiniji zabranjuje da osobe koje su počinile kazneno djelo smiju glasati na izborima, guverner ipak ima pravo da pogođenim osobama vrati pravo glasa. McAuliffeova odluka je do sada najšire tumačenje tog prava. Naime, na osnovu te odluke 206.000 ljudi ponovo ima pravo glasa. Ukoliko tako veliki broj prekršilaca zakona bude učestvovao na izborima, tada bi se slika političke moći mogla promijeniti i u Virdžiniji, a možda čak i u SAD. Virdžinija, tzv. „Swing State“, je na predsjedničkim i izborima za kongres veoma važna. Niko ne može predvidjeti da li će većinu dobiti demokrate ili republikanci.

Stroga ograničenjima prestupnicima

SAD nemaju samo najveći broj zatvorenika u svijetu. Kada je riječ o izbornom pravu zatvorenika, SAD su za razliku od drugih demokratskih zemalja, dosta strožije. Oko 5,85 miliona Amerikanaca nema pravo glasa. Tri američke savezne države: Florida, Iowa i Kentucky, nakon sudske presude osuđenim osobama do kraja života oduzimaju pravo glasa na izborima. U većini drugih država takve osobe smiju glasati, ali tek nakon što im istekne uslovna kazna. Samo Vermont i Maine, dva bastiona demokrata na liberlanoj istočnoj obali, ne ograničavaju izborno pravo osoba koje su prekršile zakon.

Mnoge zemlje, među kojima su Kanada, Francuska, Japan i Švedska zatvorenicima dozvoljavaju da glasaju čak i dok su u zatvoru. U Njemačkoj osobi koja je prekršila zakon sudija može oduzeti izborno pravo do pet godina, ali se to veoma rijetko dešava.

U SAD se u prosjeku izborno pravo najčešće oduzima osobama iz siromašnih četvrti i afro-amerikancima. Do aprila ove godine samo u Virgini svaki četvrti afro-amerikanac nije imao pravo glasa upravo zbog kršenja zakona.

Žestoka debata o rasnoj diskriminaciji

McAuliffeova odluka je privukla pažnju javnosti u vrijeme kada se u SAD žestoko diskutuje o rasnoj diskriminaciji u pravosudnom sistemu. Dok su aktivisti lijevih na guvernerovoj strani, dotle ga konzervativni političari oštro kritikuju. McAuliffe opravdava svoju odluku kao ispravljanje grešaka iz prošlosti i nepravde prema crnačkom stanovništvu u njegovoj zemlji. Naime, ropstvo je u Virdžiniji do 1865. godine bilo legalno. Do 60-ih godina stanovnici u Virdžiniji su morali plaćati upisivanje u biračke spiskove. Pravilo koje de facto iz izbora isključuje crnce i siromašno stanovništvo.

Mišljenja o guvernerovoj odluci su podijeljena. Za neke to nije u duhu demokratije nego u duhu samo jedne stranke, demokrata. Guverner se smatra bliskim saradnikom predsjedničkog kandidata demokrata, Hillary Clinton. Republikanci su pravdu potražili pred sudom. Odluka bi trebala biti donesena 19. jula.