„Ranije su bili neprijatelji, a sada se zajedno prisjećaju žrtava", naslov je teksta koji je dio serijala objavljenog u programu njemačkog državnog radija „Deutschlandfunk". U uvodu teksta se navodi da je„ u državama koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije još uvijek rašireno mišljenje da se svaka etnička grupa isključivo prisjeća samo svojih mrtvih. Međutim, postoje inicijative koje svjesno idu drugim putem, putem zajedništva".

Autor teksta Dirka Auer tekst počinje opisom scene obilježavanja 26. godišnjice masakra u Ahmićima kada su rame uz rame stajala 32 muškarca: Srbin, Hrvat i Bošnjak. Auer prenosi i riječi Stanislava Krezića koji kaže da mu je teško biti na mjestu na kojem su njegovi saborci počinili tako nešto. „Ti Hrvati nisu heroji. Oni su izvršili zločin nad djecom i drugim nedužnim stanovništvom. To je užasno. Zbog toga smo se ovdje okupili kako bi korigovali bar dio greške onih koji su izvršili taj zločin", kaže Krezić.

Autor podsjeća da su pripadnici HVO 16. aprila 1993. godine masakrirali 116 ljudi, među kojim je 11 djece i 32 žene. „I drugi veterani su zgroženi takvim događajima. Oni kažu da su zločini zločini bez obzira ko ih izvršio u užasnom ratu kojeg ustvari niko nije želio". Dirk Auer prenosi  i riječi Edina Ramulića, Bošnjaka iz Prijedora koji je, kako kaže, na početku rata bio pacifista i koji se prvo odupirao da ide u rat. „Ali, onda je iznenada rat došao pred moja kućna vrata. Izgubio sam sedam članova porodice, među kojim su moj otac i brat. Nakon toga sam se dobrovoljno prijavio i ne mislim da je to bila greška", kaže Edin.

„Veterani na groblju u Vitezu kažu da se prije rata nisu mrzili i da je mržnja došla u ratu", piše „Deutschlandfunk". U tekstu iz serijala pod naslovom "Balkan i ratni zločini – osuđene ubice pretvoreni u heroje“ se dalje pominje Stanislav Krezić iz Mostara koji je pet mjeseci proveo u zatvoru u kojem je zlostavljan i koji je gledao kao umiru ljudi oko njega. Kada se rat završio, Stanislav je otvorio kafić na čijem je zidu bio obješen portret Ante Pavelića. Ukoliko u kafić uđu Bošnjaci ili Srbi, oni nisu biti posluženi. 

„Duboko u sebi sam znao da pravim grešku. Međutim, kada sam došao u kontakt sa drugim veteranima, vidio sam da pate i druge etničke grupe. Problem je što uvijek mislimo samo na ono što se nama dogodilo. Nema empatije za druge", kaže Stanislav.

U tekstu se također navode riječi Adnana Hasanbegovića iz Centra za nenasilnu akciju koji je također ratni veteran i koji više od deset godina organizuje seminare za ratne veterane. On kaže da su seminari uglavnom tako koncipirani da se prvo gradi empatija prema drugim. Bivši borci govore o svojim iskustvima i traumama. Veterani su često i žrtve: bili su ranjeni, izgubili su nogu, prijatelje ili porodicu".

Dirk Auer reportažu iz BiH završava riječima bivšeg hrvatskog vojnika Stanislava Krezića koji kaže: „ako se bokseri nakon meča mogu zagrliti bez obzira ko je pobijedio, a ko izgubio, onda se i mi veterani možemo zagrliti i reći: Idemo graditi zajedničku državu"

„Njemačka sada koči približavanje Zapadnog Balkana EU"

„Njemačka kancelarka Angela Merkel već dugo vremena upozorava da EU ne smije razočarati zemlje Zapadnog Balkana kada je riječ o perspektivama njihovog ulaska u EU. Međutim, upravo Njemačka sada koči početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom", piše agencija Reuters u tekstu pod naslovom „Njemačka sada koči približavanje Zapadnog Balkana EU".

U tekstu se dalje navodi da je već prije presudnog sastanka ministara za evropska pitanja u Luksemburgu državni sekretar Michael Roth najavio da se donošenje odluke zbog dodatnih savjetovanja o ovoj zapadnobalkanskoj zemlji i Albaniji odlaže najmanje do jeseni. „Nekoliko mjeseci ne rješava problem, ali ugrožava razvoj u Sjevernoj Makedoniji", prenosi Reuters riječi Milana Nica, stručnjaka za Balkan iz Njemačkog društva za vanjsku politiku.

Reuters piše da približavanje šest zemalja na Zapadnom Balkanu EU: Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo, njemačka vlada smatra strateškim pitanjem za Evropu. „Njemačka kancelarka je zbog toga početkom aprila sa francuskim predsjednikom Macronom održala vanredni samit sa liderima zapadnobalkanskih zemalja. Novi sastanak je 2. jula u Parizu. Razlog: Evropske diplomate već sedmicama upozoravaju na znatno pogoršanje stanja na Balkanu. Osim toga postoji zabrinutost zbog povećanog uplitanja trećih zemalja kao što su Rusija, Kina, SAD, Turska i Saudijska Arabija", piše Reuters.

Reuters podsjeća da je njemačka kancelarka Angela Merkel obećala premijeru Sjeverne Makedonije Zoranu Zaaevu da će nakon dogovora sa Grčkom o imenu ove zapadnobalkanske zemlje put prema EU biti slobodan. Međutim, Merkelova je prošle sedmice Zaevu morala objasniti da se donošenje odluke ipak mora prolongirati do jeseni. „Problem je što se na ljeto u Grčkoj održavaju izbori. ´7. jula će vjerovatno na vlast doći konzervativci´, kaže stručnjak Nic. Designirani premijer Kyriakos Mitsotakis će, kako kaže Nic, će biti `pod velikim pritiskom` da poništi tzv. Prespanski sporazum  i ponovo uloži veto na otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije sa EU.

Reuters piše da je u Albaniji primjetan veoma težak unutrašnjopolitički razvoj i da je zemlja politički blokirana. „EU želi izbjeći da odluke o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji donosi odvojeno", piše Reuters i prenosi riječi jednog evropskog diplomate koji kaže: „ Može se stvoriti utisak da EU zemlje u kojim živi većinski muslimansko stanovništvo Albaniju, Kosovo i BiH namjerno ostavlja da duže čekaju, iako postoje sasvim drugi razlozi zašto ove tri zemlje imaju problema".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android