Bivši premijer Katalonije Artur Mas u ponedjeljak (6.2.17) će izaći pred sud u Barceloni. On je optužen za organizovanje neobavezujućeg referenduma o nezavisnosti Katalonije  2014. godine dok je bio na premijerskoj funkciji, a na teret mu se stavlja zloupotreba službenog položaja, uzurpiranje vlasti i neposlušnost. Državni tužilac zatražio je za Masa diskvalifikaciju odnosno zabranu učešća u politici za period od narednih deset godina, plus po devet godina za njegovog bivšeg zamjenika Joana Ortega i bivšu ministricu obrazovanja Irene Rigau.

Ustavni sud Španije odlučio je da referendum o odcjepljenju Katalonije nije u skladu sa zakonom kao i da španjolske regije "ne mogu jednostrano raspisivati plebiscit o samoopredjeljenju" i da "svako pravo na odluku" o budućnosti Katalonije mora biti usklađeno sa španjolskim ustavom iz 1978. godine, kojim se predviđa jedinstvo te zemlje, te je deklaraciju katalonskog parlamenta u kojoj se navodi da Katalonija ima pravo na samoopredjeljenje proglasio neustavnom i nevažećom.[

Slučaj Mas još jednom je izazvao žestoku raspravu u Kataloniji. Njegove pristalice vjeruju da su Mas i njegovi bivši saradnici u kabinetu, kojima su podignute optužnice, podvrgnuti politički motiviranom procesu. Roger Torrent, član katalonskog parlamenta i pripadnik  Republikanske ljevice Katalonije - ERC, koja se zalaže za nezavisnost,  kaže za DW da se"suđenje vodi Kataloncima zbog njihove spremnosti da odlučuju o svojoj budućnosti."

S druge strane, pro-unitarističke stranke, koje su protiv otcjepljenja Katalonije, likuju što je Mas izveden pred sud i nemaju želju da dožive još jedan referendum. Lorena Roldán, zastupnica u katalonskom parlamentu i članica unitarističke stranke 'Ciudadanos', kaže da Ustav ne uključuje pravo održavanja "bilo koje vrste konsultacija ili referendum koji bi vodio otcjepljenju pojedinih regija kao što je otcjepljenje Katalonije." Ova političarka dodaje da je, bez obzira na ishod suđenja, njena stranka zadovoljna dosadašnjim razvojem situacije.

2017 - novi referendum

Ako se do tada ništa ne promijeni, Katalonci će ove godine izaći na još jedan - drugi po redu- referendum. Sa stanovišta regionalne vlade, koja želi nezavisnost, glasanje će biti pravno obavezujuće, kao što je aktuelni premijer Katalonije Carles Puigdemont najavio  još u decembru prošle godine. Tačan datum referenduma još nije najavljen, ali vladajuća koalicija je kao krajnji rok uzela septembar.

Puigdemont je obećao da "neće odustati" od pregovora sa vladom Mariana Rajoya - premijera Španije o uslovima plebiscita. No, Rajoy do sada nije pokazao nikakve znake popuštanja i promjene svog stava. Na konferenciji za novinare protekle sedmice, Rajoy rekao je da neće dozvoliti nikakve konsultacije. "Biće mi drago da razgovaramo u cilju uzajamnog razumijevanja, ali ja neću pregovarati o jedinstvu Španije ili ukidanju našeg nacionalnog suvereniteta [...], iz dva razloga: Ustav i zakoni to ne dozvoljavaju, i ja to ne želim."

Roger Torrent, zastupnik koji se zalaže za nezavisnost Katalonije, kaže da će Katalonci biti pozvani da izađu na glasanje biti bez obzira na stav centralne vlade u Madridu. "Siguran sam da će španska vlada pokušati da spriječi glasanje na svaki mogući način, ali mi smo odlučni da to sprovedemo i imamo za to politički legitimitet." On insistira na stavu da je referendum legalan, iako priznaje da je to tako samo po zakonima koji vladaju u Kataloniji. 

Za Lorenu Roldán nema nikakve sumnje da bi održavanje referenduma bilo nezakonito. "U ovom trenutku, gledajući na Ustav i postojeći pravni okvir, ne postoji legalni način da se ova regija odcijepi od Španije."

Evropsko pitanje

Pitanje da li bi nezavisna Katalonija mogla ostati država članica EU, jedno je od ključnih žarišta debate. Za pro-unitarne stranke, nema prostora za raspravu: Ako bi Katalonija jednog dana izašla iz zajedničke države Španije, to bi bila potpuno nova zemlja i kao takva bi morala ponovo aplicirati za članstvo ako želi da ostane dio EU.

Prošlog mjeseca su Carles Puigdemont, Oriol Junqueras i Raula Romeva - političari 'Junts Pel Si' ('Skupa za') - vladajuće koalicije umjereno desnih katalonskih stranaka CDC i ERC  otputovali u Brisel kako bi dobili podršku za svoj naum. Međutim, kako prenosi list La Vanguardia iz Barcelone, njihovoj konferenciji su uglavnom prisustvovali Katalonci i poslanici iz drugih proseparatistički orjentisanih evropskih stranaka. Katalonski premijer Puigdemont nije se susreo niti sa jednim predstavnikom Evropske komisije. Njegov tim je rekao da to nije ni zatraženo. 

Antonio Barroso, direktor konsultantske agencije za analizu političke i ekonomske situacije u eurozoni i južnoj Evropi "Teneo Intelligence" i zamjenik direktora "Teneo Intelligence Research", vjeruje da je Brisel, a ne Madrid, mjesto gdje se nalazi istinska prepreka za katalonske političare koji žele otcjepljenje. "EU je svoje resurse trenutno fokusirala na Brexit, Katalonija nije prioritet", kaže Barroso za DW. Ovaj politički analitičar je skeptičan  u pogledu toga da bi Katalonija mogla dobiti podršku za nezavisnost od drugih evropskih država, posebno "ako bi se odvojila jednostrano."

Torrent međutim smatra da nezavisna Katalonija neće biti izbačena iz Evropske Unije. "Bilo bi loše za sve, kada bi Katalonija bila ostavljena van Evrope, tako da nas to uopšte ne zabrinjava.

Treća mogućnost

Na posljednjim velikim izborima u Katalaniji najpopularnija partija nije bila niti nijedna od partija koje su za ili protiv otcjepljenja Katalonije. Najpopularniji je bio savez 'En Comú Podem', predvođen gradonačelnicom Barcelone Adom Colau. Njoj je uspjelo da u cijelu debatu unese i treći glas i treću stranu. Njena koalicija brani pravo Katalonaca da održi referendum koji bi bio pravno obavezujući, ali ne podržava neizostavno otcjepljenje od Španije. Od Adae Colau i njenih saveznika se u martu očekuje da predstave novu stranku, sa namjerom da uđe u borbu za prevlast za prosecesionističkom koalicijom 'Junts Pel Si' (Skupa za)

Marta Ribas je zastupnica ICV, progresivne stranke Zelenih, koja pripada taboru Ade Colau. Ona je za ostanak u politički reformisanoj Španiji. Smatra da je otcjepljenje Katalonije moguće samo u dogovoru sa centralnom vladom u Madridu i da je takvo rješenje jedino moguće. . "Jednostrano proglašenje nezavisnosti nije moguće, ali ni centralna vlada ne može očekivati ​​da će iznaći rješenje jednostranim potezima ili koristeći samo sudove i policiju. Oni moraju da priznaju da je Španjolska multi-nacionalna države", kaže Marta Ribas  za DW i zaključuje: "U svakom političkom sukobu u ljudskoj istoriji do jedinog pravog rješenja dolazi dijalogom i pregovorima. Zdrav razum će nas, nadam se, dovesti do toga".