Brojni njemački mediji mahom pišu o tome kako je "Slovenija nanovo povukla morsku granicu s Hrvatskom", a povodom početka provođenja arbitražne odluke o granici između dvije zemlje u Piranskom zaljevu. Tako primjerice portal Lübecker Nachrichten (LN Online) prenosi da su obje strane mobilizirale policijske snage kako bi se "izborile" svaka za svoju poziciju. "Zbog toga što su obje zemlje EU-članice, Europska komisija i njemačka vlada u Berlinu žele hrvatsku vladu nagovoriti na to da popusti. Ukoliko Hrvatska bude dugoročno odbijala prihvatiti i provesti arbitražnu odluku, prijeti joj tužba pred jednim EU sudom", piše LN Online.

Njemački dnevni list Die Welt na svojoj online stranici pod naslovom "Bizarni granični spor koji prijeti da dovede do raskola EU-a" donosi obuhvatniji tekst o čitavom sporu i njegovim eventualnim posljedicama. Taj list navodi da je taj spor "samo jedan od mnogih na Balkanu" te da bi ti sporovi mogli samo "ići na ruku istočnim Europljanima okupljenima oko Orbana i Kaczynskog". Die Welt napominje da bi spor oko Piranskog zaljeva "mogao eskalirati" zbog toga što Hrvatska želi bojkotirati primjenu odluke međunarodnog Stalnog arbitražnog suda oko povlačenja granice. "Hrvatska vlada, koja je najradije htjela da ta granica na moru bude 'pola-pola', odluku suda jednostavno želi ignorirati. Njezin argument: došlo je do potajnih dogovora između jednog slovenskog suca Arbitražnog suda i vlasti u Ljubljani. Stoga je presuda 'ništavna', kako glasi stav vlade Andreja Plenkovića", piše Die Welt.

Slovensko-hrvatske napetosti bi mogle biti kobne za turizam

List dalje analizira da bi te napetosti mogle "opteretiti ionako krhki suživot na Zapadnom Balkanu. A i turisti bi mogli osjetiti posljedice toga. Jer, nitko Slovence ne može spriječiti u tome da uskoro opet počnu provoditi oštre granične kontrole u smjeru Hrvatske. Na koncu, Hrvatska nije članica Schengena. A što to znači, to je Slovenija proteklog ljeta demonstrirala na nekoliko dana. Kilometrima dugi zastoji su bili posljedica toga. Za hrvatsku turističku branšu bi stroge kontrole na najvažnijoj putanji u smjeru Italije bile ogromna katastrofa. No, još problematičnija je velika šteta koju bi čitava ta stvar mogla nanijeti instrumentu arbitražnog sudskog postupka. Ako ta vrsta posredovanja uz pomoć nepristrane treće strane više ne bude uživala povjerenje i ne bude prihvaćena na svim stranama, Europska unija će izgubiti jedno važno, ako ne i egzistencijalno sredstvo djelovanja na Balkanu. Bruxelles se, naime, nada u to da bi se takvim arbitražnim postupcima mogli riješiti i drugi teritorijalni sporovi na Zapadnom Balkanu. Tu regiju obilježava veliki broj konflikata poput onog u Piranskom zaljevu. No, sada je čitava ta stvar dobrano krenula po zlu."

Die Welt ističe da bi u idealnom slučaju potencijalni kandidati za Europsku uniju poput Crne Gore, Makedonije, Srbije ili Bosne i Hercegovine trebali prije početka pristupnih pregovora riješiti svoje bilateralne konflikte s EU-zemljama ili drugim susjedima koji nisu članice EU-a. "No, da je to teško ili čak nemoguće, to primjerom pokazuje ovaj slučaj na Jadranu. Hrvatska je na arbitražni postupak uopće i pristala kako bi bila primljena u EU. Slovenija je prije više od deset godina uložila veto protiv Hrvatske kao nove članice EU-a i od Zagreba kao protuuslugu za ukidanje veta zahtijevala promjenu pozicije", podsjeća Die Welt.

Slovenija smatra da je sada EU na potezu, piše dalje Die Welt, napominjući kako slovenski premijer Miro Cerar od zamjenika predsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa, koji posreduje u ovom sporu, očekuje da na početku 2018. godine predstavi plan o tome kako bi se arbitražna odluka mogla provesti u praksi.

"Promatrači strahuju da bi se, ukoliko Bruxelles bude kao i dosad zahtijevao priznavanje arbitražne odluke i provođenje povlačenja granice, u Hrvatskoj to moglo interpretirati kao neizravna podrška Sloveniji te da bi to moglo dalje pospješiti savezništvo s nacionalistima u Poljskoj i Mađarskoj. A to bi dugoročno gledano bio pravi eksploziv za europski projekt", upozorava Die Welt.

Sve veće vrbovanje i utjecaj Kine u jugoistočnoj Europi

Stuttgarter Nachrichten donosi interesantan članak o sve većem utjecaju Kine u svijetu, pogotovo u istočnoj i jugoistočnoj Europi. "Kina sve agresivnije pokušava utjecati na javno mišljenje u drugim zemljama, a njezina taktika je često uspješna", piše taj list pojašnjavajući da u tu taktiku i metode spadaju "gospodarski pritisak, cyber napadi i plaćena propaganda", kao i "vrbovanje svojih zagovornika i špijuna". Napominjući kako je u Njemačkoj Služba za zaštitu ustavnog poretka već upozorila građane od toga da Kina pokušava na svoju stranu pridobiti pojedince putem portala za karijeru "LinkedIn", Stuttgarter Nachrichten prenosi i da je zabrinjavajuće da Kina u istočnoj Europi ciljano koristi u svoje svrhe antieuropsko raspoloženje.

"Tijekom summita 16+1 u studenom ove godine je 16 istočnoeuropskih zemalja pozdravilo onoga '+1' - Kinu - kao dobrog prijatelja i partnera. Nije ni čudo. Samo Bosna i Hercegovina je od 2012. godine prihvatila oko tri i pol milijardi eura investicija iz Kine - to predstavlja jednu petinu godišnjeg gospodarskog učinka te male zemlje. Na summitu je ustupljen još jedan kredit u iznosu od gotovo pola milijarde eura za izgradnju jedne termoelektrane na ugljen", piše ovaj list.

Stuttgarter Nachrichten ističe kako ti "tokovi novca" s istoka sve više utječu na "percepciju geostrateškog položaja" te da je s tim u svezi mađarski premijer Viktor Orban izjavio kako se težište svijeta "pomiče sa Zapada na Istok" i da "Zapad zatvara oči" pred tom činjenicom. "Prije dvije godine je Mađarska bila prva europska zemlja koja se službeno priključila kineskoj inicijativi Put svile. A Kina sada s oko dvije milijarde eura financira jednu brzu prugu na relaciji Budimpešta - Beograd", napominje list Stuttgarter Nachrichten.