Rusko ministarstvo odbrane je u posljednje vrijeme više puta istaklo kako je Bjelorusija "isturena tvrđava". Tako je, nakon informacija o tome da SAD, odnosno NATO-savez prebacuje teško naoružanje ka Istočnoj Evropi, odnosno Baltičkim državama, ruski general Jurij Jakubov saopštio da će "nastupiti bitne promjene unutar ruskih trupa u Bjelorusiji". U nekim ruskim medijima je čak bilo riječi i o "dijelovima ruskog raketnog sustava" koje se navodno nalaze na teritoriji susjedne države.

Važne ruske baze

"U Bjelorusiji nema ni ruskih trupa, niti ruskih raketa", tvrdi u razgovoru za DW ruski vojni ekspert Aleksander Golz. Međutim, tamo ima više vojnih objekata važnih za vladu u Moskvi. Rusija tako u mjestu Gancavičiju ima sistem za rano upozorenje od raketnog napada. U Vilejki se nalazi zapovjedno mjesto ruskih podmornica. Na aerodromu u Baranavičiju su od 2013. stacionirani ruski vojni avioni, a na aerodromu u Babrujsku je planirana čak i uspostava ruske vazduhoplovne vojne baze.

Andrej Porotnikov, šef istraživačkog projekta Belarus Security Blog, također naglašava da u Bjelorusiji nisu stacionirane ruske trupe koje bi bile u stanju da izvedu neki napad. "U ruskim objektima u Vilejki i Baranavičiju radi oko 1000 vojnika. To su tehničari, vezisti i straža. Vojni aerodrom u Baranavičiju je pod kontrolom bjeloruske armije."

Posljedice konfrontacije za vladu u Minsku

Porotnikov smatra da posljednje izjave o jačanju ruske armije u Bjelorusiji ukazuju na "sindrom imperijalističkog razmišljanja". To je indikator onoga o čemu se raspravlja u ruskom državnom vrhu. Iako ratna retorika dolazi obično iz usta onih Rusa koji ne donose odluke, Porotnikov upozorava: "Ako neko u Rusiji zapadne u "ratničko raspoloženje" onda Bjelorusija može da bude samo na gubitku. Vlada u Minsku biće uvučena u konfrontaciju sa Zapadom. Neće više biti pokušaja da se sa Zapadom normalizuju odnosi. Neće više biti kredita MMF-a, a sankcije Zapada Bjelorusiji neće biti povučene."

Porotnikov vjeruje da će se u slučaju zaoštravanja konflikta između Rusije i Zapada, na stolu predsjednika Aleksandra Lukašenka naći prijedlog Kremlja da se u Bjelorusiji stacioniraju ruske rakete i tenkovske brigade.

Predviđena zajednička odbrana

Vojni ekspert bjeloruskog portala "belrynok.by" Aleksander Alesin je uvjeren da Minsk neće izdržati pritisak Moskve ukoliko ona odista zatraži da pojača svoje vojno prisustvo u susjednoj zemlji. On smatra da će se Moskva pozvati na "Ugovor o uniji Rusije i Bjelorusije" iz 1999. godine. Ugovor predviđa uspostavu zajedničkog "odbrambenog prostora" i zajedničke armije. Stacioniranje ruskih trupa na bjeloruskoj teritoriji, prema tom ugovoru, moraju da odobre vrhovni komandanti armija, dakle Lukašenko i Putin.

Lukašenko vrluda između Istoka i Zapada

Aleksander Golz ipak ne vjeruje da bi Lukašenko pristao na stacioniranje ruskih trupa. On je do sada spretno vrludao između Rusije i Zapada. Predsjednik Bjelorusije se odlično snalazi u diplomatskim nadmudrivanjima i koristi se ruskim kompleksom nastalim zbog urušavanja nekadašnje imperije, tvrdi Golz.

S tim se slaže i Aleksandar Alesin. Ipak, on naglašava da svako zaoštravanje situacije na granicama Bjelorusije smanjuje Lukašenku prostor za djelovanje. Alesin smatra da su kontraproduktivne i ruske i najave NATO-saveza o jačanja trupa. Konflikt između Zapada i Rusije bi tako mogao zadobiti vlastitu dinamiku i imati nepovratne posljedice.