Blagaj je smješten svega 12 km južno od Mostara. Zbog blizine Jadranskog mora i male nadmorske visine, klima je mediteranska. U miru tekijske avlije, rashlađeni svježinom bajkovite Bune, shvaćate zašto je Blagaj bio centar zanimanja rimskih plemenitaša, osmanskih vezira i kadija, austrougarskih oficira i mnogih putnika namjernika željnih izvorske svježine, topline sunca i plavetnila neba. Blagaj ima iznimno veliki broj sunčanih dana, gotovo 200. Stoga i ne čudi činjenica da oko 170 vrsta ptica nalazi stanište na ovim prostorima. Ekološki čista i hladna Buna, čiji izvor spada među među najjače u Evropi idealna je za uzgoj svjetski poznate pastrmke. Od voća uspijevaju mediteranske kulture: grožđe, smokve, breskve, kajsije, šipci, kivi…

Veliki broj turista dolazi opet

Jedno od najprivlačnijih i turistima najzanimljivijih odredišta u Blagaju je svakako Derviška tekija, zatim Stara kula - Stjepan grad, Velagića kompleks… Cijeli ambijent odiše netaknutom prirodom i starim običajima.

Ljepotom kakvu nudi Blagaj mogu se pohvaliti tek rijetki predjeli. Veliki broj turista svake godine se iznova vrati u ovo mjesto.

Semir Milavić, predstavnik Turist info centra Blagaj, kaže kako Blagaj ima raznovrsne turističke ponude, poput posjeta istorijskim spomenicima i prirodnim ljepotama. „Imamo i rafting, spust niz rijeku Bunu,“ ističe Milavić.

Na svakom koraku istorija

Blagaj, kao jedno od nastarijih naseljenih područja u Hercegovini, ali i Mostar zajedno s njim, može se pohvaliti jednim od najvećih i najočuvanijih stambenih kompleksa - Velagića kućama, poznatijim kao Velagićevina. Cjelokupno imanje koje se prostire uz obalu rijeke Bune, oko 200 metara od njenog izvora, krasi i još jedan svjetski poznati arhitektonski objekt – Derviška tekija.

Sabira Velagić Milavić je 89-ogodišnja starica koju zatičemo u kompleksu Velagićevina. „Puni su obećanja! Kažu odobreni krediti, biće novca za obnovu... i na kraju ništa! “ – odgovara gospođa Velagić Milavić na pitanje da li iko pruža pomoć i podršku u očuvanju historijskog spomenika Velagićevine.

“Stranci ne mogu da se načude ovoj ljepoti. Sjede po našim baštama, puni zahvalnosti odu odavde i vrate nam se svake godine. Prije rata ne znam ko sve ovdje nije dolazio“- nastavlja svoju priču Sabira. „Mi nismo bili bogati ali smo svakog lijepo dočekali. I dan danas. Svakog primimo s osmjehom i počastimo ga onim što imamo, bilo da je to kafa, čaj, kolači...“

I najljepša priroda ne pomaže kad nema novca

U Blagaju smo susreli i turiste iz Tešnja.“Prelijepo je!“ – prve su riječi našeg sagovornika. „Doći, vidjeti, ovo osjetiti... Zbilja je ovo bila prelijepa arhitektura nekog davnog vremena“ – kažu posjetioci iz Tešnja.

Kada je u pitanju turistička ponuda Blagaja u planu su brojni projekti. Međutim, problem su finansije. Oni koji se bave turizmom u Blagaju, ipak se nadaju da će Ministarstvo za turizam i zaštitu okoliša imati razumijevanje za ovo turističko odredište. Prema dosadašnjim iskustvima, rijeke turista očekuju se ovih dana, kada bi u Blagaj trebali doći turisti iz Njemačke, Austrije, Francuske, Italije ali i drugih zemalja.

Autor: Sanel Kajan

Odgovorna urednica: Marina Martinović