Nakon obnovljenih masovnih izraelskih vazdušnih udara u Libanu, rano jutros je stupio na snagu najavljeni prekid vatre sa Hezbolahom. Namjera je da se okončaju borbe između izraelske vojske i terorističke milicije koju podržava Iran, koje traju skoro 14 mjeseci.

Sporazum o prekidu vatre predviđa da će borbe za početak prestati na dva mjeseca. Hezbolah treba da napusti svoje položaje na južnoj libanskoj granici, dok će se izraelske trupe vratiti na svoju stranu granice. Hiljade libanskih vojnika i plavih šljemova iz UNIFIL-a, posmatračke misije UN-a, kao i komiteta kojim predsjedavaju SAD, trebalo bi da nadgledaju sprovođenje sporazuma.

Ovog jutra je sve ostalo mirno osim incidenta, koji je prijavila izraelska vojska. Vojnici su „ugledali vozilo sa nekoliko sumnjivih lica u zoni gdje je kretanje zabranjeno", saopštila je vojska. Vojnici su ispalili pucnje upozorenja a vozilo je tada ponovo napustilo to područje.

Izrael je rekao da će ponovo napasti, ako Hezbolah prekrši sporazum. Neposredno prije nego što je stupio na snagu, Izrael je izveo neke od svojih najtežih napada na Bejrut od početka sukoba.

Prema sopstvenom izvještaju, Hezbolah je te noći napao i Izrael. On je naveo da je, između ostalog, ispalio rakete na izraelske vojnike i mete preko granice u Izraelu.

Hiljade ljudi su već od ranog jutra krenuli prema svojim domovima.

Uz posredovanje SAD i Francuske

Američki predsjednik Džo Bajden objavio je prekid vatre nakon što je sinoć izraelski bezbjednosni kabinet prihvatio sporazum. Cilj je trajni prekid neprijateljstava, rekao je on u govoru. Bajden na sporazum gleda kao na priliku za prekid vatre i u Pojasu Gaze. Njegova vlada će učiniti novi pritisak da okonča borbe između terorističke milicije Hamasa i Izraela.

Sporazum je sklopljen uz posredovanje SAD i Francuske. Obje zemlje žele da rade zajedno, kako bi osigurale da se primirje primijeni, navodi se u saopštenju. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi prekid vatre morao da „otvori novo poglavlje za Liban". Sporazum je takođe važan momenat za Izrael. „Važno je da se ovaj prekid vatre održi – i to trajno", rekao je Makron.

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok opisala je prekid vatre između Izraela i Hezbolaha kao "zračak nade za cijeli region". To je nada za stotine hiljada žena, djece i porodica u Libanu, kao i desetine hiljada ljudi sa sjevera Izraela, objasnila je Berbok. „Primirje između Izraela i Hezbolaha pokazuje šta je moguće diplomatskim sredstvima." „Takođe nam je hitno potreban prekid vatre u Gazi kako bi njemački i svi drugi taoci konačno bili oslobođeni i prestala patnja i glad stotina hiljada žena i djece", rekla je Berbok.

Netanjahu upozorava Hezbolah

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro je upozorio Hezbolah da se pridržava sporazuma: „Trajanje prekida vatre zavisi od toga šta se dešava u Libanu". Izrael zadržava „punu vojnu slobodu djelovanja".

Prema jednom visokom zvaničniku američke vlade, Liban, kao i Izrael, zadržava pravo na samoodbranu prema međunarodnom pravu.

Još nema izjave Hezbolaha

Još uvijek nema zvaničnog saopštenja samog Hezbolaha. U američkim vladinim krugovima kažu da SAD nisu pregovarale o prekidu vatre sa Hezbolahom, već sa vladom Libana. Tako da ona sada mora preuzeti odgovornost za ono što se bude dešavalo u njihovoj zemlji.

Upitno je da li će to uspjeti s obzirom na slabost libanske države. Vršilac dužnosti libanskog premijera Nadžib Mikati pozvao je da se sporazum primijeni odmah nakon telefonskog razgovora sa Bajdenom.

Rezolucija UN iz 2006. kao nacrt

Sporazum je, kako se navodi, uglavnom u skladu sa Rezolucijom UN-a 1701, kojom se bezuspješno pokušavalo doći do trajnog okončanja nasilja nakon prethodnog rata 2006. godine. Američki posrednik Amos Hohštajn je zato ovaj novi sporazum nazvao „1701 Plus".

Nakon što su borbe prestale, Hezbolah će se povući iza rijeke Litani, oko 30 kilometara sjeverno od izraelsko-libanske granice. Izraelske kopnene trupe treba da se povuku iz Libana u roku od 60 dana.

Izraelska vojska je, međutim, naglasila da će njene trupe zasad ostati stacionirane na jugu zemlje. Ona je upozorila stanovnike područja, u kojima je ranije bilo poziva na evakuaciju, da se ne vraćaju u svoja sela.

Sprečavanje Hezbolaha da se ponovo naoruža

Važna tačka sporazuma odnosi se i na arsenal oružja Hezbolaha, koji je, prema mišljenju stručnjaka, prije početka rata bio jedna od najjačih paravojnih grupa na svijetu. Vlada Libana treba da nadgleda svu prodaju oružja zemlji i njegovu proizvodnju, kako bi osigurala da ono ne dođe do Hezbolaha ili drugih naoružanih grupa.

RezolucijaUN 1701 iz 2006. je već predviđala takav nadzor – ali je Hezbolah ipak uspio da značajno proširi svoj arsenal.

Više od 3.700 mrtvih u Libanu

Prema sopstvenim izjavama, Hezbolah je gađao Izrael u znak podrške Hamasu. Neposredni povod za rat u Gazi bio jeteroristički napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Prema zvaničnim podacima, više od 3.700 ljudi je ubijeno, a oko 15.500 povrijeđeno u Libanu u izraelskim napadima od početka rata. Ne zna se tačno koliko je u tom broju civilnih žrtava.

Izrael je ubio veći dio rukovodstva Hezbolaha, uključujući dugogodišnjeg lidera Hasana Nasralaha. Više od 800.000 ljudi u Libanu je raseljeno zbog ratnih dejstava, a mnogo više ih je pobjeglo u susjednu Siriju.

U Izraelu u istom periodu, u napadima Hezbolaha stradalo je 76 osoba, većinom civila, više od 700 je povrijeđeno a pričinjena je i velika materijalna šteta. Međutim, izraelska protivraketna odbrana presrela je većinu projektila Hezbolaha. Evakuisano je oko 60.000 stanovnika sjevernog Izraela.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu