Nakon što je NATO propagirao stvaranje koalicije protiv terorističke organizacije "Islamska država", sada bi u tu koaliciju snažnije trebali biti uključeni i bliskoistočni patneri. Američki ministri već danima putuju po regionu kako bi koordinirali borbu protiv IS-ovih udruženja u Siriji i Iraku.

U savez zaljevskih zemalja za kooperaciju se, između ostalog, ubrajaju: Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman. Te države ujedinjuje briga da bi na njihov teroitorij iznova mogli ući borci IS-a. Monarhije i republike regiona bi na razne načine mogle doprinijeti savezu u borbi protiv sunitske terorističke organizacije.

Saudijska Arabija

Strogo sunitska kraljevina sa svojim naftnim milijardama ima veliki utjecaj na razne grupe koje pružaju otpor u sirijskom građanskom ratu.

Istovremeno, vlada u Rijadu može pomoći da se prevaziđe humanitarna kriza u regionu. Zbog prolijevanja krvi u Siriji i Iraku su milioni ljudi u bijegu. U jednom sveobuhvatnom vojnom napadu protiv IS-a mogu se očekivati novi talasi izbjeglica.

Uz političke i ekonomske mogućnosti važne su i rodbinske veze. Neka sunitska plemena u Saudijskoj Arabiji imaju bliske kontakte sa plemenima u Siriji i Iraku.

Iako je Saudijska Arabija kupila najmodernije zapadne sisteme za naoružavanje, njeno sudjelovanje u vojnim operacijama protiv IS-a je škakljivo. U tom konzervativnom kraljevstvu bi preblisko savezništvo sa Zapadom moglo naići na kritiku.

Pored toga, vlada u Rijadu želi izbjeći da šiiti u Iraku, a time indirekno i šiiti u susjednom Iranu, dobiju previše moći kada se suzbiju sunitski ekstremisti.

Katar

Katar vodi jednu vrstu "čekovne diplomatije" na Bliskom Istoku i pri tome konkurira Saudijskoj Arabiji. Mnoge opozicione grupe u Siriji, a među njima i radikalni islamisti, mogu računati na novac malog zaljevskog emirata.

Pri tome, osim vlade, ulogu očigledno igraju i privatni donatori. Katar i vojno može igrati određenu ulogu. Tako su katarski borbeni avioni sudjelovali u zračnim udarima NATO-a u Libiji 2011. U Al-Udeidu, smještenom zapadno od glavnog grada Dohe, američko vojno zrakoplovstvo ima regionalni operativni centar.

Turska

Članica NATO-a Turska u višestrukom smislu može imati ključnu ulogu u borbi protiv IS-a. Ta zemlja kako prema Iraku, tako i prema Siriji ima dugu granicu. U Siriji teritoriji koje je IS stavio pod kontrolu dopiru čak i do turske granice i time na rub NATO-ovog teritorija. Dobrovoljci još uvijek preko Tuske očigledno mogu odlaziti u ratno područje. Tim putem tamo stiže i oružje. Turska tajna služba bar sa jednim dijelom naoružanih grupa ima bliske kontakte.

Turska bi sa svojom velikom armijom mogla biti važan saveznik za vojni udar protiv IS-a. Međutim, postoji više razloga zbog kojih Turska može biti suzdržana. Vlada u Ankari se nerado želi uvući u nepregledni konflikt u susjednoj zemlji. Već sada je stotine hiljada izbjeglica iz te zemlje utočište našlo u Turskoj. Pored toga, vlada u Ankari s nepovjerenjem prati u kojoj mjeri borba protiv IS-a pospješuje kurdske napore za autonomijom u regionu. Uz to, teroristi IS-a kao taoce još uvijek drže 49 turskih državljana čiji bi život bio u opasnosti ako bi Turska sudjelovala u napadima.

Egipat

Egipat kao najmnogoljudnija arapska zemlja ima prije svega političku težinu. U koaliciji koju su za oslobođenje Kuvajta vodile SAD 1991., borili su se i egipatski vojnici.

Jordan

Kraljevina Jordan posebno je pogođena ratom u Siriji zbog velikog broja izbjeglica na svojim granicama. I sunitski klanovi u zemlji su djelimično u rodbinskim vezama sa plemenima iz Sirije i Iraka. Zbog toga su mogući kontakti sa plemenskim vođama u ratom pogođenim područjima. Za uspješnu borbu protiv IS-a je važno da teroristička grupa izgubi podršku stanovništva u sunitskim djelovima Sirije i Iraka. Jordan ne igra veliku ulogu u vojnom smislu. Važan je međutim za tranzit u dvije zemlje u kojima se širi "Islamska država."

Ujedinjeni Arapski Emirati i druge Zaljevske zemlje

Male zaljevske monarhije su bliski saveznici SAD-a. U ostrvskoj zemlji Bahreinu 5. američka flota ima svoju bazu. Kuvajt je 2003. služio kao stjecište američkih trupa koje su pokrenule invaziju na Irak. Ujedinjeni Arapski Emirati su u augustu navodno samoinicijativno borbenim avionima napali radikalne islamiste u Libiji.