1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BND dobio licencu za prisluškivanje

Naomi Conrad
22. oktobar 2016

Povjerenje u tajne službe je poljuljano. Dva nova zakona bi to sada trebala promijeniti. No opozicija oštro kritikuje zakone koje je donijela Velika koalicija u Berlinu.

Bad Aibling Station Bundesnachrichtendienst
tanica BND-a u Bad AiblinguFoto: picture-alliance/dpa/A. Gebert

Između turista koji ispred Brandenburške kapije poziraju za fotografiranje i malih grupa Kurda, koji mašu zastavama, u četvrtak navečer najprije nije bilo jednostavno pronaći druge demonstrante. Na zemlji leži plakat na kojem piše: "Privatna sfera je ljudsko pravo". Na drugom stoji: "Ne želimo biti njemački NSA." Jedan muškarac podiže u visinu nadzornu kameru napravljenu od kartona na kojoj debelim velikim slovima piše "BND" - Bundesnachrichtendienst.

Ispred plakata stoji Lena Rohrbach, u Amnesty Internationalu zadužena za "ljudska prava u digitalnom dobu". Tako piše na njenoj posjetnici. Skupa sa drugim organizacijama za zaštitu ljudskih prava ona demonstrira protiv Zakona o BND-u koji Bundestag usvaja dan nakon demonstracija. Reforma je protivna ljudskim pravima, kaže ona u razgovoru za DW. Ona nije ništa drugo nego "slobodan prolaz kako bi se ušlo u privatnu sferu svih".

Povod za reformu je afera oko američke tajne službe BND, koja tinja od 2013. godine, a u koju je upetljan i BND. Njemački agenti su navodno između ostalog za Amerikance špijunirali europske saveznike - to proizilazi iz otkrića bivšeg uposlenika NSA Edwarda Snowdena. Na ulogu njemačkih tajnih službi u skandalu NSA se gleda kritički.

BND će biti doduše više kontroliran, ali novim zakonima dobija veće ovlastiFoto: picture-alliance/dpa/F. Bensch

Reforma podijelila političare

Sada Velika koalicija povlači konsekvence donošenjem dva zakona kojima uvodi reforme u rad BND-a. Za SPD i Uniju oni predstavljaju osnovu za učinkovite tajne službe, angažirane u inozemstvu, i bolju kontrolu njihovog rada. Kritičari nasuprot tome u svemu vide legalizaciju masovnog nadzora.

Trenutno postoje tri odbora Bundestaga, koja trebaju kontrolirati rad tajnih službi: Parlamentarni kontrolni odbor (PKGr), G10 Komisija za odobravanje mjera prisluškivanja i Odbor za odobravanje budžeta tajnih službi. No uskoro će biti formiran i četvrti odbor: Njega će činiti suci i odvjetnici sa saveznog nivoa koji bi u budućnosti trebali voditi računa o tome da se prilikom nadzora u inozemstvu sve odvija korektno. Pravnici bi od strane Ureda kancelarke trebali biti informirani o brizantnim akcijama i odlučiti o špijunaži institucija Europske unije ili njenih članica.

Osim toga biti će formiran ured "stalnog opunomoćenika". Sa stožerom od oko 20 uposlenika ovaj ured bi u buduće trebao podržavati rad postojećih odbora kako bi se kontrolirao rad tajnih službi i trebao bi koordinirati rad sa drugim kontrolnim instancama.

Time će biti uklonjen "niz nedostataka", kaže Clemens Binninger (CDU), koji je šef Parlamentarnog odbora za kontrolu: Do sada su parlamentarci doduše imali instrumente za kontrolu tajnih službi, ali "ne i osoblje i pogotovo ne vrijeme da bi se time bavili". Zbog toga je, kako je rekao, reforma važna.  

Centrala Njemačke tajne službe (Bundesnachrichtendienst) u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa/J. Carstensen

Opozicija međutim strahuje da će biti oslabljena parlamentarna kontrola formiranjem novog odbora. Postoji ozbiljna opasnost da posebice osjetljivi akti i informacije budu pokazani samo još opunomoćeniku,  a više ne poslanicima, kaže Andre Hahn iz Lijeve stranke.

Dozvoljeno špijuniranje EU

Drugi zakon regulira nadzor u inozemstvu, dakle nadzor telefona i internetskih veza stranaca u inozemstvu od strane BND-a. U te svrhe tajna služba se može priključiti i na internet čvorišta u Njemačkoj preko kojih se odvija razmjena podataka iz cijelog svijeta. Do sada je BND smio prisluškivati samo pojedine linije i preuzimati samo jedan dio podataka - od sada BND se može priključiti na cijele telekomunikacijske mreže bez ograničenja. "Full Take" je naziv nove prakse koja je inače sporna. 

Presretnute podatke BND onda smije pohraniti do šest mjeseci i također smije dalje proslijediti na inozemne službe kao što je NSA. Naravno samo pod određenim uvjetima: Cilj ove suradnje mora shodno tome biti primjerice antiteroristička kampanja, podrška Bundeswehru u operacijama u inozemstvu ili informacije o sigurnosnom stanju Nijemaca u inozemstvu. Izričito će biti zabranjeno u buduće prisluškivati njemačke građane i također će biti zabranjena industrijska špijunaža. Jedan filter sistem treba omogućiti da odgovarajuće informacije budu prepoznate i izbrisane.  

Građani i institucije država članica EU i institucije EU na osnovu ove reforme smiju biti obuhvaćene ako se primjerice radi o opasnosti za unutarnju i vanjsku sigurnost, sposobnosti djelovanja Njemačke ili "saznanjima od vanjskog i sigurnosno-političkog značaja". O tome šta to konkretno znači će se od slučaja do slučaja dogovarati u Uredu kancelarke, koji je zadužen za BND, sa rukovodstvom tajnih službi. 

Gabriel Forgrascher iz SPD-a smatra da je Njemačka ovom reformom pionir u ovoj oblasti.

Nedostatak zaštite za inozemne novinare

Opozicija na sve naravno gleda drugačije: Ovaj zakon je "poklon za BND jer sada smije prisluškivati", kaže Martina Renner (Lijeva stranka). Reforma legalizira praksu BND-a iz posljednjih deset godina koja je očito bila nezakonita, kaže u razgovoru sa DW, Kontastin von Notz, poslanik Zelenih u Bundestagu. On također sumnja da će sistem filtriranja funkcionirati: Tehnički se uopće ne može vidjeti ko je Nijemac, a ko je stranac, kaže Notz.

Aktivisti za zaštitu ljudskih prava poput Lene Rohrbach iz Amnesty Internationala kritiziraju to da zakon ne sadrži posebne iznimke za inozemne novinare i druge profesije poput advokata ili ljekara: "Od sada novinari u inozemstvu više nisu zaštićeni".

Bivša ministrica pravosuđa Sabine  Leutheusser-Schnarrenberger (FDP) je već najavila tužbu protiv novog zakona o BND-u. 

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi