Između turista koji ispred Brandenburške kapije poziraju za fotografiranje i malih grupa Kurda, koji mašu zastavama, u četvrtak navečer najprije nije bilo jednostavno pronaći druge demonstrante. Na zemlji leži plakat na kojem piše: "Privatna sfera je ljudsko pravo". Na drugom stoji: "Ne želimo biti njemački NSA." Jedan muškarac podiže u visinu nadzornu kameru napravljenu od kartona na kojoj debelim velikim slovima piše "BND" - Bundesnachrichtendienst.

Ispred plakata stoji Lena Rohrbach, u Amnesty Internationalu zadužena za "ljudska prava u digitalnom dobu". Tako piše na njenoj posjetnici. Skupa sa drugim organizacijama za zaštitu ljudskih prava ona demonstrira protiv Zakona o BND-u koji Bundestag usvaja dan nakon demonstracija. Reforma je protivna ljudskim pravima, kaže ona u razgovoru za DW. Ona nije ništa drugo nego "slobodan prolaz kako bi se ušlo u privatnu sferu svih".

Povod za reformu je afera oko američke tajne službe BND, koja tinja od 2013. godine, a u koju je upetljan i BND. Njemački agenti su navodno između ostalog za Amerikance špijunirali europske saveznike - to proizilazi iz otkrića bivšeg uposlenika NSA Edwarda Snowdena. Na ulogu njemačkih tajnih službi u skandalu NSA se gleda kritički.

Reforma podijelila političare

Sada Velika koalicija povlači konsekvence donošenjem dva zakona kojima uvodi reforme u rad BND-a. Za SPD i Uniju oni predstavljaju osnovu za učinkovite tajne službe, angažirane u inozemstvu, i bolju kontrolu njihovog rada. Kritičari nasuprot tome u svemu vide legalizaciju masovnog nadzora.

Trenutno postoje tri odbora Bundestaga, koja trebaju kontrolirati rad tajnih službi: Parlamentarni kontrolni odbor (PKGr), G10 Komisija za odobravanje mjera prisluškivanja i Odbor za odobravanje budžeta tajnih službi. No uskoro će biti formiran i četvrti odbor: Njega će činiti suci i odvjetnici sa saveznog nivoa koji bi u budućnosti trebali voditi računa o tome da se prilikom nadzora u inozemstvu sve odvija korektno. Pravnici bi od strane Ureda kancelarke trebali biti informirani o brizantnim akcijama i odlučiti o špijunaži institucija Europske unije ili njenih članica.

Osim toga biti će formiran ured "stalnog opunomoćenika". Sa stožerom od oko 20 uposlenika ovaj ured bi u buduće trebao podržavati rad postojećih odbora kako bi se kontrolirao rad tajnih službi i trebao bi koordinirati rad sa drugim kontrolnim instancama.

Time će biti uklonjen "niz nedostataka", kaže Clemens Binninger (CDU), koji je šef Parlamentarnog odbora za kontrolu: Do sada su parlamentarci doduše imali instrumente za kontrolu tajnih službi, ali "ne i osoblje i pogotovo ne vrijeme da bi se time bavili". Zbog toga je, kako je rekao, reforma važna.  

Opozicija međutim strahuje da će biti oslabljena parlamentarna kontrola formiranjem novog odbora. Postoji ozbiljna opasnost da posebice osjetljivi akti i informacije budu pokazani samo još opunomoćeniku,  a više ne poslanicima, kaže Andre Hahn iz Lijeve stranke.

Dozvoljeno špijuniranje EU

Drugi zakon regulira nadzor u inozemstvu, dakle nadzor telefona i internetskih veza stranaca u inozemstvu od strane BND-a. U te svrhe tajna služba se može priključiti i na internet čvorišta u Njemačkoj preko kojih se odvija razmjena podataka iz cijelog svijeta. Do sada je BND smio prisluškivati samo pojedine linije i preuzimati samo jedan dio podataka - od sada BND se može priključiti na cijele telekomunikacijske mreže bez ograničenja. "Full Take" je naziv nove prakse koja je inače sporna. 

Presretnute podatke BND onda smije pohraniti do šest mjeseci i također smije dalje proslijediti na inozemne službe kao što je NSA. Naravno samo pod određenim uvjetima: Cilj ove suradnje mora shodno tome biti primjerice antiteroristička kampanja, podrška Bundeswehru u operacijama u inozemstvu ili informacije o sigurnosnom stanju Nijemaca u inozemstvu. Izričito će biti zabranjeno u buduće prisluškivati njemačke građane i također će biti zabranjena industrijska špijunaža. Jedan filter sistem treba omogućiti da odgovarajuće informacije budu prepoznate i izbrisane.  

Građani i institucije država članica EU i institucije EU na osnovu ove reforme smiju biti obuhvaćene ako se primjerice radi o opasnosti za unutarnju i vanjsku sigurnost, sposobnosti djelovanja Njemačke ili "saznanjima od vanjskog i sigurnosno-političkog značaja". O tome šta to konkretno znači će se od slučaja do slučaja dogovarati u Uredu kancelarke, koji je zadužen za BND, sa rukovodstvom tajnih službi. 

Gabriel Forgrascher iz SPD-a smatra da je Njemačka ovom reformom pionir u ovoj oblasti.

Nedostatak zaštite za inozemne novinare

Opozicija na sve naravno gleda drugačije: Ovaj zakon je "poklon za BND jer sada smije prisluškivati", kaže Martina Renner (Lijeva stranka). Reforma legalizira praksu BND-a iz posljednjih deset godina koja je očito bila nezakonita, kaže u razgovoru sa DW, Kontastin von Notz, poslanik Zelenih u Bundestagu. On također sumnja da će sistem filtriranja funkcionirati: Tehnički se uopće ne može vidjeti ko je Nijemac, a ko je stranac, kaže Notz.

Aktivisti za zaštitu ljudskih prava poput Lene Rohrbach iz Amnesty Internationala kritiziraju to da zakon ne sadrži posebne iznimke za inozemne novinare i druge profesije poput advokata ili ljekara: "Od sada novinari u inozemstvu više nisu zaštićeni".

Bivša ministrica pravosuđa Sabine  Leutheusser-Schnarrenberger (FDP) je već najavila tužbu protiv novog zakona o BND-u.