Stariji ljudi u Njemačkoj možda se sjećaju: Propadanje šuma je nekada bila udarna vijest u tadašnjoj (zapadnoj) Saveznoj Republici Njemačkoj. 1984. godine je jezička kovanica "Waldsterben" (propadanje ili umiranje šuma) izabrana za riječ godine. Posebno su ispušni gasovi iz automobilskog saobraćaja i industrije oštetili drveće. To je pogodilo Nijemce, koji su uvijek imali posebnu i takoreći romantičnu vezu sa svojim šumama.

Samo 19 posto hrastova je zdravo

Danas je oko 30 posto površine ujedinjene Njemačke pokriveno šumama, ali drveće nije zdravije nego prije 40 godina. Naprotiv, izvještaj o stanju šuma saveznog ministra poljoprivrede Cema Özdemira (Zeleni), pokazuje da je 1984. godine, kada su svi govorili o bolesnim šumama, 54 posto hrastova u staroj Saveznoj Republici bilo zdravo, dok je to danas samo 19 posto.

Nakon 1984. godine odlučno se reagiralo

Sven Selbert, stručnjak za šume iz Njemačkog saveza za zaštitu prirode (NABU), kaže za DW: "Šumama je puno gore, nego u vrijeme kada su svi govorili o umiranju ili propadanju šuma. Tada je društvo reagovalo prilično angažovano. U velikoj mjeri su ugrađivani filteri u tvorničke dimnjake a sumpor je uklonjen iz zraka, što je šumama veoma pomoglo."

Propadanje šuma više nije na naslovnicama

Danas postoje drugi, raznovrsniji faktori koji oštećuju drveće. I drugi faktori također iz oblasti ekološke politike, koje dovode do toga da šume tiho umiru. Kada klimatske promjene ljeti uzrokuju poplave rijeka (ili stalno nizak vodostaj), posljedice su mnogo vidljivije. To se desilo tokom katastrofalnih poplava u dolini rijeke Ahr u ljeto 2021. godine, kaže Sven Selbert. "Imamo klimatske promjene, koje sada jasno pogađaju šume. Pored suša, oluja, previše ili premalo padavina, dolaze nove bolesti, koje uglavnom uzrokuju već poznati patogeni, ali sada nanose mnogo veću štetu šumama, nego što smo to ranije vidjeli."

Vlada želi predložiti novi Zakon o šumama

Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a, koja je na vlasti od decembra 2021. godine, čvrsto je odlučila suprotstaviti se ovom trendu. Prije svega, dogovoreno je donošenje zakona o zaštiti šuma koji će zamijeniti stari zakon iz 1975. godine. Tada se još nije govorilo o klimatskim promjenama, Njemačka je bila podijeljena, a obrada zemljišta nije bila tako intenzivna kao danas. Sada Cem Özdemir kaže: "Klimatska kriza drži presudno utiče na naše šume , dugotrajna suša i visoke temperature posljednjih godina ostavile su trajne štete." I dodaje: "Samo je svako peto drvo potpuno zdravo. Šuma se pretvara u trajnog pacijenta." Potrebno je, dakle, ovom vrijednom ekosistemu propisati "dugotrajno liječenje" uključujući prelazak na mješovite šume. "To je projekat za generacije", zaključio je njemački ministar poljoprivrede i političar Zelenih Cem Özdemir.

Ojačati šumu protiv oluja

Prilagođavanje klimatskim promjenama je i za njemačko drveće ključna riječ. Mnogi učinci globalnog zagrijavanja više se ne mogu poništiti, šume se moraju mijenjati, kako bi preživjele. "Moramo šume, ekosisteme i gradove učiniti otpornima na oluje", kaže Sven Selbert. To znači da šumu moramo shvatiti kao kao ekosistem a ne samo kao plantažu drveta. Moramo čvršće povezati mrežu života u šumama, unijeti, na primjer,  više vrsta."

Ekonomski interesi protiv zaštite prirode?

Ali, nacrt novog Zakona o šumama, koji je trenutno u fazi usklađivanja u vladi, već se našao na meti kritika. Vlasnici šuma vide u trenutnom nacrtu "dokaz nepovjerenja" i kritikuju što bi, na primjer, neregistrovana sječa šuma trebala biti kažnjiva. I Udruženje porodičnih firmi u poljoprivredi i šumarstvu kaže: "To nije zakon o šumama, već zakon o zaštiti prirode koji je proširen na šume." Ovo udruženje traži manje stroge propise i više slobode u upravljanju šumama. Sven Selbert s ti u vezi kaže:„Mnogi šumu vide kao izvor drveta. Ona to i jeste i treba ostati, ali to može biti samo ako zdravlje šuma ide uzlaznim a ne silaznim putem."

Izvoz drveta iz Njemačke više nego utrostručen

Gotovo polovina njemačkih šuma je u privatnom vlasništvu. Postoji čak 760.000 vlasnika šuma. Drvo je tražena roba, cijene rezane građe su posljednjih godina na svjetskom tržištu značajno porasle, između 2015. i 2020. izvoz sirovog drveta, posebno u Kinu i SAD, više je nego utrostručen. „Pritisak na šume u pogledu njihove eksploatacije ostaje, kao  i svugdje u svijetu", kaže Selbert. "Imamo isti problem kao i druge regije svijeta. Amazonija, veliko šumsko prostranstvo na sjeveru Južne Amerike, jako pati zbog klimatske krize. Postoji bojazan da će ova prašuma na Zemlji, sa velikim brojem rijeka i pritoka, presušiti. Ali i šume u Skandinaviji su ugrožene. One se moraju preurediti sa mnogo crnogoričnih stabala." Kada i u kojem obliku će novi njemački Zakon o šumama biti donesen, još je neizvjesno.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu