Dok mnoge njemačke firme očajnički traže kvalifikovane radnike, hiljade migranata su u potrazi za zaposlenjem. No, događa se da, i onda kada profesionalni profil odgovara poslodavcu, ne dođe do zasnivanja radnog odnosa. Najčešći razlog za to je jezička barijera. Tek nedavno su objavljeni podaci Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), prema kojim svaki drugi učesnik integracijskog kursa nije položio test njemačkog jezika.

"Poznavanje jezika je najvažnije", istakla je ministarka za integraciju Berlina Elke Breitenbach, uoči 14. konferencije ministara zaduženih za integraciju. "Bez jezika nikada neću moći da izgradim profesionalnu perspektivu, bez jezika nikada neću biti dio ovog društva."

Posljednja dva radna dana ove sedmice Breitenbachova i njene kolege ministri iz drugih saveznih pokrajina razgovaraće o tome kako migrantima ponuditi bolju perspektivu. Godišnja konferencija se ovog puta održava u Berlinu pod motom "Doći, učestvovati, ostati". I ovaj put se posebna pažnja posvećuje učenju njemačkog jezika. Prema Breitenbachovoj, različite ponude za učenje jezika, između savezne, pokrajinske i lokalne vlasti, morale bi biti bolje koordinirane. Do sada to nije bio slučaj, kaže ona, ističući: "Ovo je ozbiljan problem."

Kursevi jezika za strance

Uostalom, senatorka iz stranke Ljevica (Die Linke) ne vidi tu samo potrebu za koordinacijom: "Jezik je centralna tema i pristup jezičkim kursevima potreban je za sve one koji dolaze ovamo." Ovdje je naglasak na "svima". Breitenbachova stoga poziva Saveznu vladu Njemačke da integracione kurseve BAMF-a omogući za više migranata nego do sada.

Kursevi, na kojima se, osim njemačkog jezika, također uči i o Njemačkoj, do sada su bili namijenjeni samo onima kojima je priznato pravo na azil i onima koji su dobili dozvolu da ostanu u Njemačkoj ili pak Duldung (izuzeće od prisilnog vraćanja). Oni su, kada dobiju određene usluge, čak i obavezni da učestvuju na kursevima.

S druge strane, ljudi iz takozvanih zemalja sigurnog porijekla ili iz zemalja za koje ne postoji zabrana prisilnog povratka nemaju pravo učešća na integracionim kursevima kao građani EU-a. Sredinom marta, komesarka za integraciju Savezne vlade Njemačke Annette Widmann-Mauz također je zahtijevala da se kursevi jezika omoguće i za sve izbeglice u Nemačkoj.

Manje od polovine stranaca uspijeva naći posao

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u prosjeku tek nešto više od svakog drugog migranta iz južnih i istočnih zemalja EU-a uspijeva dobiti zaposlenje u koje je uključeno i socijalno osiguranje. Od migranata iz "neevropskih zemalja azila" (Afganistan, Eritreja, Irak, Iran, Nigerija, Pakistan, Somalija i Sirija), to pak uspijeva tek nešto više od četvrtine migranata. A među svim strancima u Njemačkoj ta stopa iznosi 43,6 posto.

Ovo je apsurdna situacija, objašnjava Breitenbachova, pogotovo zato što bi sadašnji zakoni trebali olakšati put do obrazovanja i posla: "Firme koje očajnički traže kvalifikovane radnike, to ne razumiju.

Kako bi se građanima EU ponudila bolja početna podrška na njemačkom tržištu rada, zemlja domaćin Berlin zahtijeva od  Savezne agencije za zapošljavanje da ponude koje su namijenjene određenoj ciljnoj grupi ubuduće budu dostupne i u višejezičnoj varijanti.

Naturalizacija već nakon četiri godine?

Teme 14. konferencije ministara za integraciju nipošto nisu nove: integracija, učenje njemačkog i zapošljavanje jednako su goriće teme kao i programi protiv diskriminacije i ponude prilagođene ovoj ciljnoj grupi, kao što je briga o djeci tokom integracijskih kurseva.

Malo dalje tu tematiku promišlja ministar za integraciju Sjeverne Rajne-Vestfalije Joachim Stamp. Prema informacijama iz lista "Rheinische Post", on na ovoj konferenciji namjerava predložiti da se migrantima sa "specijalnim integracionim uslugama" u budućnosti nakon četiri ili šest godina dozvoli naturalizacija. Dosad su migranti u pravilu morali živjeti u Njemačkoj najmanje osam godina na temelju dozvole boravka.

Ovaj potez odražava razumijevanje njemačkog državljanstva, koje je ovaj političar iz Stranke slobodnih demokrata (FDP) već formulisao u intervjuu za DW na Dan njemačkog jedinstva: "Mi ne razumijemo Njemačku kao nacionalnu zajednicu, već kao republiku u kojoj ne zavisi odakle neko dolazi, već kako će se uključiti u društvo."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android