Ukrajinski ministar privrede, Aivaras Abromavič, izjavio je da se na ostavku odlučio zbog pritiska na njega i njegov resor koji je vršen od strane političara stranke predsjednika Porošenka. „ Ja i moj tim ne želimo biti smokvin list za otvorenu korupciju“, izjavio je Abromavič. On je naveo i konkretnu osobu: Ihor Kononenko, zamjenik predsjednika kluba poslanika stranke predsjednika Porošenka, biznismen i Porošenkova osoba od povjerenja. Bivši ministar privrede mu pored ostalog predbacuje da je svoje ljude postavio na određene pozicije u profitabilnim državnim preduzećima u hemijskoj i metalnoj industriji. Kononenko odbacuje optužbe. Ovim slučajem se bavi i antikorupcijski tim osnovan prošle godine.

Ambasadori hvale ministra privrede

Porošenko je pozvao ministra privrede da ostane u njegovoj vladi. Međutim, teško mu je da u to uvjeri samog Abromaviča. Ukrajinski mediji navode da je bivši ministar privrede iz svog ureda već odnio lične stvari. Formalno bi o ministrovoj ostavci trebao glasati parlament, ali trenutno nije jasno da li za to postoji većina. Čak su i neki njegovi vodeći saradnici podnijeli ostavke.

Koliko je situacija zaista ozbiljna pokazuje neobično brza reakcija ambasadora zapadnih zemalja, među koje spada i Njemačka. Nekoliko sati nakon njegove ostavke su u kratkom saopštenju istakli žaljenje zbog odluke ministra privrede koji je „pokazao istinske reformske rezultate za Ukrajinu“.Oni su pohvalili njegove zasluge za stabilizaciju krizom pogođene ukrajinske privrede kao i njegov angažman za više transparentnosti i borbi protiv korupcije.

Da li će smanjiti pomoć Zapada Ukrajini ?

Abromavič je bio jedan od ključnih ministara u vladi premijera Arsenia Jacenjuka. 40 godišnji Abromavič, inače rođen u Litvaniji, jedan je od tri ministra stranog porijekla koji su na ovim pozicijama godinu i po dana. On je pored ostalog bio zadužen da stvori uslove za dobijanje kredita Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od nekoliko milijardi eura. Ukrajini je potreban taj novac kako bi izbjegla bankrot pred kojim se stalno nalazi.

Eksperti smatraju da je takva finansijska pomoć sada u opasnosti. „Zapadni partneri bi Porošenku mogli postaviti ultimatum“, kaže Hlib Višlinski, direktor u kijevskom Centru za privredne strateške tokove. Ukoliko nema reformi, neće biti ni novca. „Ukrajina nema drugih izvora“, kaže Višlinski. Sličnog je mišljenja i njemački politolog koji živi u Kijevu, Andreas Umland. On ne isključuje da posljednji događaji u Kijevu najavljuju veliku krizu vlade u Kijevu.

Zahtjev za ostavkom premijera Jacenjuka

Predsjednik parlamenta, Volodomr Hrojsman, upozorava na mogućnost izbijanja „ozbiljne političke krize“ koja je upravo počela. Premijer Jacenjuk je rekao da cijeni mišljenje onih koji su podnijeli ostavke. Podnošenje ostavke je kao „bježanje sa bojišta“. On kritikuje verbalne napade na njegovu vladu i govori o borbi za vlast i „prljavoj političkoj realnosti“.

Jacenjukova fotelja je trenutno uzdrmana. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja koja se provode u posljednjih nekoliko mjeseci, samo je mali broj ispitanika za njegovu stranku. Prije svega iz stranke predsjednika Porošenka se sve češće upućuju kritike zbog korupcije i traži njegova ostavka. Politički posmatrači, kao što je Serhij Rudenko iz Kijeva, iza Abromavičeve ostavke vide veću borbu za vlast koju vode predsjednik i premijer.

Bez Jacenjukove frakcije u Parlamentu ne bi bilo nove većine što bi značilo da bi se Ukrajina našla pred prijevremenim izborima. Mnogi posmatrači u Kijevu su uvjereni da samo pritisak sa zapada može spriječiti raspad vlade i koalicije u parlamentu.

Kononenko, kojeg optužuje ministar privrede, svoju funkiciju zamjenika predsjednika kluba poslanika Porošenkove stranke je zamrzao sve do kraja istrage. Upitno je da li će to pomoći u prevazilaženju krize. Vlada će 16. februara pred parlamentom predstaviti bilans dosadašnjeg rada. Posmatrači računaju sa turbulencijama i ne isključuju nove ostavke, pa čak i izglasavanje povjerenja.