Bundestag je sa 376 glasova izabrao novu saveznu povjerenicu za borbu protiv diskriminacije: 42-godišnju publicistkinju Ferdu Ataman. Izbor je bio tijesan: Ataman je bilo potrebno najmanje 369 glasova da bi preuzela novu funkciju. Savezna ministarka porodice Liza Paus iz Zelenih čestitala je Ataman nakon njenog izbora.

- pročitajte još: Romi i Sinti u Njemačkoj: „Šta god radio, uvijek si drugačiji“

Nedjeljama se vodila žestoka debata o nominaciji Ferde Ataman za ovu funkciju. Rođena Štutgartkinja, izazvala je pometnju i iznervirala konzervativne političare jasnim stavovima.

Kao predsjednica mreže i udruženja „Neue Deutsche Medienmacher", koje je osnovala 2009. godine, zalagala se za veće prisustvo ljudi migranstkog porijekla u medijima, protiv diskriminacije i za osjetljiviji pristup manjinama.

Glasanje u Bundestagu formalnost

Savezna vlada, koju čine SPD, Zeleni i FDP ima više od 40 „povjerenika" za određene oblasti. Obično je potvrda u Bundestagu formalnost.

Do 2018. godine, Kristin Luders, kao šefica saveznog Ureda za borbu protiv diskriminacije, bila je istovremeno i povjerenica; u njenom štabu je Ataman bila odgovorna za odnose sa javnošću. U vrijeme Luders bilo je potrebno samo imenovanje od strane saveznog ministra za porodična pitanja. Poslije njenog odlaska mjesto je ostalo upražnjeno.

Ured i značaj ovog posla je utemeljen u Zakonu o zabrani diskriminacije (ADG), koji je stupio na snagu 2006. godine i izmijenjen 2022. godine. Ovaj zakon je svojevremeno doveo do osnivanja Ureda za borbu protiv diskriminacije, a u novoj verziji i do uključivanja Bundestaga.

Ferda Ataman je „kritikovala i vrijeđala"

„Prestani da pitaš, ja sam odavde" – tako je Ataman naslovila knjigu objavljenu 2019. godine. Ona pripada samouvjerenoj generaciji mladih Nijemaca sa migrantskim porijeklom. Ona je u više navrata kritikovala tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera (CSU) i ocijenila njegov izbor termina „ministarstvo domovine" za njegovu kuću kao „simboličnu politiku za potencijalno desničarske birače".

2020. godine upotrijebila je termin „krompir” za „domaće" Nijemce u oštrom komentaru u novinskom magazinu „Špigel" – kao suprotnost činjenici da postoje lingvističke klasifikacije za različite grupe migranata. Time je neke uvrijedila, a kritike su se ponovo razbuktale nakon njenog imenovanja. Kontroverze o diskriminaciji imaju konkretnu pozadinu: postoje ponovljeni izvještaji o diskriminatorskom ponašanju njemačkih policajaca.

Ataman je na svoju ruku otišla u poslaničku grupu FDP-a kako bi se predstavila - što je kasnije nazvano „otvorenim i konstruktivnim dijalogom”. Pojedini poslanici su najavili da neće glasati za nju u parlamentu. Neka udruženja migranata su takođe nedavno izrazila rezerve prema njoj.

Lider poslaničke grupe FDP Kristijan Dir rekao je prije izbora agenciji dpa da njegova poslanička grupa nije predložila Ataman, ali je preporučila njen izbor. Ataman je „veoma borbena", ali nema sumnje u njene profesionalne kvalifikacije.

CSU kritikovao Ataman kao „aktivistkinju"

Najoštrija suštinska kritika unutar građanskih partija dolazi od konzervativne Unije CDU i CSU, posebno od bavarske CSU. Predstavnici CSU više puta su pominjali činjenicu da je Ataman izbrisala hiljade tvitova sa svog Tviter naloga nakon što se saznalo za njenu nominaciju.

Predsjednik državne grupe CSU u njemačkom Bundestagu pozvao je da se ured preimenuje u „Ured za uvrede, diskriminaciju i klevetu domovine”. A neki iz redova Unije je nazivaju „aktivistkinjom" – pojam koji nije jasno definisan, ali koji se danas u Njemačkoj rado upotrebljava da bi se neko diskvalifikovao.

No, bilo je i drugačijih tonova iz CDU. Armin Lašet, bivši šef partije je rekao sredinom juna: „To si zaista zaslužila". Lašet je od 2005. do 2010. bio ministar za integracije u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a njegove govore tada pisala je jedna mlada Njemaica turskih korijena – Ferda Ataman.

Ataman će na novoj funkciji da bude šefica više od 30 saradnika Ureda za borbu protiv diskriminacije iz različitih političkih tabora. Ona će uskoro sa svojim timom da bude važan glas u debatama o diskriminaciji manjina.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu