Dogodilo se to u petak, 4. oktobra prošle godine. Oko 21:00 sat se začulo zvono na vratima studentskog stana u kome živi Jan-Lukas Kuhley. Ispred njega je stajalo 5-6 policajaca sa nalogom za pretres koji je izdao njemački Vrhovni sud u Karlsruheu - najviša sudska instanca u Njemačkoj po pitanju krivičnog i građanskog prava. Istovremeno, policija je posjetila i njegove roditelje, a izvršen je pretres i stambene studentske zajednice iz koje se nedavno iselio. Razlog te velike policijske akcije je sumnja u kršenje paragrafa 129b, odnosno, članstva u inostranoj terorističkoj organizaciji.

Ovaj mršavi student se, naime, 2017. pridružio kurdskim Jedinicama narodne odbrane (YPG) u Siriji. Nekoliko mjeseci bio je aktivno uključen u borbu protiv takozvane Islamske države.

„Mi smo se borili protiv terorizma i u interesu Njemačke"

Policijski službenici su tom prilikom zaplijenili nekoliko mobilnih telefona, laptop i razne medije na kojima su se nalazili sačuvani podaci. Nije ga previše iznenadio pretres stana, kaže ovaj student političkih nauka, dok ispija čaj u svojoj kuhinji. Njemu su poznati i primjeri drugih povratnika sa ratišta koji su se borili u redovima YPG-a i koji su imali slična iskustva. No, on ne može da razumije zbog čega se vodi istraga pod sumnjom za terorizam. "YPG je bio nosilac borbe protiv IS-a„, naglašava Kuhley. On je dobio podršku međunarodne koalicije protiv IS-a, „u kojoj je Bundeswehr također bio aktivan. Mi smo djelovali protiv terorizma i u interesu Njemačke".

Kuhleyjeva motivacija za njemačke vlasti ne igra nikakvu ulogu. Ono što je njima važno je da je on vojnu obuku i borbeno iskustvo stekao na strani jedne inostrane paravojne formacije. Savezna vlada Njemačke ne pravi razliku između "navodno dobrih i loših terorista", dio je odgovora savezne vlade na parlamentarno pitanje članova stranke Lijevih 2015. godine.

Ipak, u praksi postoji razlika između povratnika iz redova IS-a i YPG-a. Prema podacima sigurnosnih službi, 122 osobe koje su bile u redovima terorističkog kalifata se vratilo u Njemačku do sredine oktobra 2019. godine. Savezno tužilaštvo je zbog članstva u inostranoj terorističkoj organizaciji podiglo optužnice protiv 23 takve osobe. S druge strane, procjenjuje se da se iz redova YPG-a vratilo nešto više od 100 osoba. Iako je pokrenuto oko 30 istraga, do danas nije optužen nijedan pripadnik YPG-a. Iz Saveznog ministarstvo pravde je za Deutsche Welle to i pismeno potvrđeno: "Prema trenutnoj praksi Saveznog tužilaštva, istražni postupak se u principu obustavlja". Tužilaštvo se može suzdržati od procesuiranja navodnih zločina ako su oni počinjeni u inostranstvu. Čini se da istrage u slučaju njemačkih boraca u redovima YPG-a bez donošenja optužbi imaju političke razloge.

Važni saveznici u borbi protiv IS-a

Kako DW saznaje iz obavještenih pravnih krugova, pri tome bitnu ulogu igra činjenica da se za vojnu pobjedu nad terorističkim IS-om velikim dijelom može zahvaliti upravo YPG-u. U podacima koje je iznio YPG, tvrdi se da je za to plaćena visoka cijena - životima više od 10.000 žrtava. Njegovi borci i dalje su okosnica "Sirijskih demokratskih snaga", SDF-a, osnovanih 2015. godine, koje su obučene i naoružane uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država. Oni su i na području Sirije najvažniji američki partner u borbi protiv IS-a.

Potpuno je drugačiji pogled NATO partnera Turske na tu problematiku: za tursku vladu je kurdska milicija YPG sirijski izdanak zabranjene Kurdske radničke partije (PKK).

I u Njemačkoj je socijalistička PKK zabranjena od 1993., a na spisku terorističkih organizacija EU je od 2002. Zabranjena je i u SAD-u. Na YPG se pak gleda potpuno drugačije: u Njemačkoj nije nezakonita, kao ni u drugim evropskim zemljama. Ujedinjene nacije je ne klasifikuju niti kao paravojnu formaciju, niti kao terorističku grupu.

Istrage zbog ideološke blizine

Međutim, pred njemačkim pravosuđem postavlja se dilema: jer se YPG ideološki oslanja na inhaftiranog osnivača PKK Öcalana. Na grobljima poginulih boraca YPG-a mogu se vidjeti zastave sa njegovim portretom kako vijore na vjetru.

Na području Rojave na sjeveru Sirije, YPG pokušava implementirati Öcalanovu viziju države. Ovaj model društva organizovan odozdo od ove sjeverne sirijske kurdske regije načinilo je mjesto za kojim čeznu ljevičarski idealisti iz cijelog svijeta. Takav je i Jan-Lukas Kuhley.

U Njemačkoj je nadležno Savezno tužilaštvo u Karlsruheu do sada uglavnom vršilo istrage protiv boraca YPG-a u slučajevima kada su oni javno i višestruko isticali i potvrđivali svoje članstvo u miliciji. To je bio slučaj i s Jan-Lukasom Kuhleyjem: Odluka o pretresu Saveznog suda pravde, koju je DW dobio na uvid, izričito je utemeljena na članku DW-a o vremenu koje je Kuhley proveo u redovima YPG-a.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova i Ured kriminalističke policije za DW su potvrdili da trenutno nijedan od povratnika iz redova YPG-a nije okvalifikovan kao prijetnja za sigurnost. Nasuprot tome, kada je riječ o povratnicima iz redova IS-a, takvu kvalifikaciju ima nešto manje od polovine njih: 53 od 122 poznata povratnika iz IS-a službeno se smatraju rizičnim, kako su u Bundestagu sredinom novembra 2019. na parlamentarni zahtjev Ljevice odgovorili predstavnici Savezne vlade.

Pravno-političko balansiranje

Portparol frakcije Zelenih za vanjsku politiku Omid Nouripour ukazuje na navode organizacija za zaštitu ljudskih prava da YPG također regrutuje djecu u svoje redove. No, bez obzira na to, Nouripour naglašava i kako su Kurdi „u borbi protiv IS-a odradili prljave poslove za Zapad". Stoga savezna vlada, kako je rekao, mora odlučiti "jesu li se ti ljudi borili za nas ili protiv nas".

Međutim, vanjskopolitička zbivanja također igraju veliku ulogu kod donošenja takvih odluka. Naime, početkom decembra je turski predsjednik Recep Tayib Erdogan na jubilarnom samitu NATO-a u Londonu još jednom zatražio od svojih partnera da YPG klasifikuju kao terorističku organizaciju. Savezna Republika Njemačka tako sjedi između dvije stolice. Odnosi s Turskom su vrlo bliski: ona nije samo NATO saveznik, već je i vrlo važan ekonomski partner. Bez izbjegličkog pakta s Turskom, broj izbjeglica koje stižu u Njemačku teško da bi se smanjio. A i oko tri miliona ljudi s turskim korijenima živi u Njemačkoj.

Omidu Nouripouru je jasno: "Savezna vlada pokušava uspostaviti balans između YPG-a s jedne i želja Turske s druge strane. To ne može uspjeti."

Posljedice ove pravne i političke dileme osjete ljudi poput Jan-Lukasa Kuhleyja - čak i ako će se istraga protiv njega vjerojatno okončati, na isti način kao i protiv ostalih povratnika iz redova YPG-a.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android