Muslimani u Njemačkoj su se ogradili od onih koji u ime Allaha ubijaju i vrše nasilje. Muslimani iz BiH koji žive u Njemačkoj, također su se uključili u akciju. „Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) prvenstveno kroz vjersko obrazovanje djece i omladine ali i kroz mjere obrazovanja odraslih osoba, prenosi islamsko učenje i podučava suštinskim islamskim principima kao i ispravnom razumijevanju vjere“, kaže Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.

Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka procjenjuje da se više od 6.300, prije svega mlađih osoba, u posljednje vrijeme priključilo selefijskoj sceni u Njemačkoj.
„Mišljenja sam da današnji militantni neoselefisti nisu selefije, niti vehabije, oni podpadaju pod klasični islamski pojam haridžije (doslovno oni koji su se izdvojili)“, kaže prof. Mustafa Hadžić, imam u džematu Bonn i drugi potpredsjednik u Centralnom vijeću muslimana Njemačke.

Hadžić objašnjava da su se oni izdvojili od muslimanske Zajednice - Ummeta i izašli iz okvira klasičnog i opšteprihvatljivog islamskog učenja. „Nekorektno je i vrlo površno islam povezivati sa nasiljem, terorizmom i ekstremizmom. Izvori islama ni na jednoj stranici ni u jednom retku ne pozivaju na zlo, nasilje i teror, naprotiv. Mi u islamskoj zajednici, ali i muslimani općenito, pomalo smo umorni pravdati se za tuđe grijehe i tuđa zla“, kaže Atlagić.

Povezivanje islama sa ekstremizmom i nasiljem

Od terorističkih napada izvršen 11. septembra 2001. godine u New Yorku i Washingtonu, mnogi u zapadnim zemljama islam povezuju sa ekstremizom i nasiljem. Muslimani u Njemačkoj i Evropi bi od bosanskohercegovačkih muslimana mogli naučiti mnogo, izjavio je prof. dr. Bülent Ucar, šef katedre za islamsku religijsku pedagogiju na Sveučilištu Osnabrück u jednom od intervjuua za Deutsche Welle i pojasnio: „Autentična islamska teologija, koja se primjenjuje u BiH je najbolji primjer onog što trebamo u Njemačkoj. Mislim da su u BiH autentični muslimani i islamska teologija koji poštuju tradiciju i demokraciju. Na taj način se mora razvijati i islamska teologija u Njemačkoj“.

„Bošnjaci kao autohtoni evropski muslimani na osnovu svog 600 godišnjeg iskustva multikulturalnog i multireligioznog suživota, više svojim djelima u bazi nego li teoretskim političkim nastupima u medijima i različitim forumima, dokazuju da je islam vjera mira i suživota. Neosporno je da ima muslimana koji su skloni ekstremizmu i nasilju, kao i kod pripadnika svih drugih religija i ideoloških pravaca, ali da su oni manjina. Smatram da ta većina muslimana mora češće i snažnije podići svoj glas protiv nasilja, genocida i barbarstava u ime islama i muslimana“, kaže prof. Hadžić, asistent i doktorant na Centru za islamsku teologiju na Univerzitetu u Münsteru.

Integrisani muslimani

Prema riječima Edina Atlagića, predsjednika Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) apsolutna većina muslimana na razne načine daje veliki doprinos široj društvenoj zajednici. „Nekoliko miliona muslimana živi u ovoj državi. Oni su prije svega lojalni i vrijedni građani, uposlenici, porezni obaveznici, privrednici, studenti, učenici. Zatim brižni roditelji koji vode brigu o odgoju i obrazovanju svoje djece. Na taj način oni svojoj djeci osiguravaju perspektivu i doprinose prosperitetu ovog društva. Ta činjenica se nažalost često potiskuje“, kaže Atlagić.

I on i Hadžić, koji je oko 10 godina bio imam u Kelnu, navode da, kada se govori o selefijama, treba imati na umu da se govori o nekoliko hiljada ljudi, dok tzv. tvrdi korijen čini svega nekoliko stotina. „Svjedoci smo nažalost, da ta zaista pregledna grupa i njihovo destruktivno djelovanje dominira u javnom mijenju. Zabrinjavajuća je činjenica za sve nas da te grupacije bilježe porast“, kaže Atlagić. „Ukoliko oblikujemo profil selefija vidjeti ćemo da se u 99 odsto slučajeva radi o osobama koje nisu prošle proces islamske edukacije kroz zvanične institucije Islamske zajednice, bez obzira da li se to radilo o matičnim muslimanskim zamljama ili našoj dijaspori“, navodi Hadžić.

Mladi – najveća meta radikalnih struja

Poznato je da je manjak obrazovanja najveći problem koji se javlja prilikom radikalizacije muslimana, posebno mlađih osoba. Stručnjaci upozoravaju da iz toga proizlazi težak socijalno-ekonomski položaj i manjak perspektive. Često se radi o ličnostima sa nezdravom i nestabilnom porodičnom pozadinom, koje u ranim godinama dolaze u sukob za zakonom. Takve ličnosti predstavljaju veoma lahak plijen za ekstremističke grupacije, razne mešetare i sumnjive misionare, koji iste uvode iz jednog ekstrema u drugi. U suštini bi takvi omladinci mogli završiti i u bilo kakvim drugim radikalnim grupama koje nude površna i jednostavna riješenja i poglede na život.

„IZBNJ kao i sve ostale muslimanske zajednice, svijesna je blagostanja za svoje pripadnike po pitanju vjerskih sloboda, bezbjednosti kao i ostalih univerzalnih prava i vrijednosti. Stoga smo vrlo svijesni svoje odgovornosti i odlučni da se blagovremeno i jasno distanciramo od svakog vida djelovanja koje je izvan zakonskih i moralnih zakona i vrijednosti. Što smo u nekoliko navrata i učinili. Svako djelovanje koje narušava pravni poredak ove zemlje, doživljavamo kao ugrožavanje nas samih“, kaže Atlagić i navodi da ni džemati IZBNJ nisu imuni na pokušaje raznih radikalnih grupa da puste svoje korijene.

„Sa tim pojavama uspješno smo se suočili. U toku su procesi daljnjeg jačanja organizacijskog ustrojstva i bolje integracije naše zajednice u Njemačkoj, koji će sasvim sigurno ponuditi još kvalitetnije preventivne mehanizme po tim i drugim pitanjima“, kaže Atlagić. Prof. Hadžić podsjeća da su imami snagom argumenata na civiliziran način uspjeli osujetiti takve pokušaje.

Saradnja sa njemačkim vlastima

„Moram biti iskren i istaći da je saradnja samo formalnog karaktera, i da nema dovoljno iskrenih namjera,volje i spremnosti da se muslimani i Islamske zajednice prihvate kao partneri u pronalaženju rješenja za aktuelne izazove i probleme. Muslimani i muslimanske institucije se često puta koriste kao „ broš“ koji se samo po potrebi stavi na odjeću“, riječi su drugog potpredsjednika u Ventralnom vijeću muslimana Njemačke koji navodi primjer islamske vjeronauke u školama saveznoj zemlji Nordrhein-Westfalen (NRW) i projekta deradikalizacija muslimanske omladine.

“Muslimani Bošnjaci su u odnosu na muslimane iz Turske i arapskih zemalja nažalost ograničenih resursa, prije svega ljudskih i materijalnih. Mi imamo problem asimilacije naših mladih, a ne problem integracije. Naša uloga bi trebala biti mnogo veća nego do sada i nadam se da će nova generacija mnogo hrabrije i profesionalnije uključiti se u razne projekte integracije u njemačkom društvu“, kaže prof. Hadžić.

Nova generacija je nada i odgovornih u IZBNJ. „Nadam se da ćemo uspjeti kroz pokrenute procese unutar naše organizacije postaviti našu zajednicu još bolje i kvalitetnije u kadrovskom i organizacionom smislu. Posebno je potrebno uvezati veći broj mladih i svestrano obrazovanih ljudi na svim razinama. Samo na taj način, bit ćemo u stanju djelovati prodornije i učinkovitije u afirmisanju istinskih vrijednosti naše vjere”, kaže Atlagić.