Za BiH nije svejedno ko će na predstojećim izborima sjesti u predsjedničku fotelju na Andrićevom vijencu, posebno ako se ima u vidu da su među kandidatima socijaldemokrata Nenad Čanak, naprednjak Aleksandar Vučić, bivši diplomata Vuk Jeremić, ultranacionalista Boško Obradović, moguće i haški optuženik, radikal Vojislav Šešelj. Analitičari u BiH veće šanse daju kandidatima pozicioniranim između krajnje desnice i ljevice. Ko god bio novi srbijanski predsjednik, morat će voditi računa i o reginalnim odnosima, tim prije što je Srbija jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma i u specijalnim je vezama sa bosanskohercegovačkim entitetom Republika Srpska (RS).

Koliko su relacije sa Srbima van Srbije važne u percepciji pojedinih kandidata, svjedoči i nedavna izjava Vuka Jeremića da će mu zaštita prava Srba koji žive „van granica matične zemlje“ biti prioritet kao predsjedniku Srbije.

Šta kažu u Banjaluci?

Politički analitičar iz Banjaluke Mladen Mirosavljević tvrdi da u RS-u vjeruju da je Aleksandar Vučić „najmoćniji političar u Srbiji“. „Zato se već na početku kampanje zna da će Vučić pobijediti, a ostalo je stvar procenata i njegove sujete, da to bude ubjedljivo i već u prvom krugu. Bez obzira na ograničena ustavna ovlašćenja, Vučić će i kao predsjednik Srbije imati apsolutnu moć, zbog njegove mogućnosti kontrole nad svim polugama vlasti. Kao predsjednik stranke ima uticaj u Skupštini, dakle na zakonodavnu vlast, preko Vlade nad kojom će takođe imati kontrolu, ima uticaj na izvršnu vlast i dodatnu kao predsjednik“, kaže Mirosavljević za Deutsche Welle.

Naš sagovornik ističe da su političari u RS-u svjesni tih činjenica, posebno entitetski predsjednik Milorad Dodik. „Iako od samog početka Vučićevog dolaska na vlast postoji netrpeljivost među njima dvojicom, politički interesi koji ih vežu su jači od toga i za sada jedan drugom pružaju vidljivu i nevidljivu podršku. Dodik koristi svaku moguću priliku da se nađe i u Srbiji i u Vučićevom društvu naglašavajući time njihovu bliskost, ali i gradeći svoju poziciju u Srbiji u kojoj uživa popularnost zahvaljujući medijskoj promociji, iako 'ispod žita' daje podršku i Vučićevom protivkandidatu Vuku Jeremiću“, pojašnjava Mirosavljević.

Kašnjenje opozicije

„Lideri entitetske opozicije, iako po svemu daleko bliži Vučiću od Dodika, itekako zaostaju za njim u odnosima sa Vučićem, a nisu se snašli ni u odbrani od optužbi da su postali 'promuslimanske' stranke zbog učešća u vlasti na nivou BiH. Takvi odnosi mogu biti promijenjeni jedino ako se poklope interesi međunarodnih centara moći i Vučića, zbog kojih bi Dodik mogao izvući deblji kraj", tvrdi Mirosavljević.  

Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da se od priče o tome kako za svakog ubijenog Srbina treba ubiti stotinu muslimana, do obećanja o evropskim integracijama Srbije, puno toga promijenilo na političkom putu Aleksandra Vučića. „Sada kada među kandidatima više nema Tomislava Nikolića, Vučićev glavni protukandidat bi mogao biti Vuk Jeremić. Zanimljivo je da Jeremić kartu za pobjedu kupuje 'borbom' za Srbe van granica. To isto, samo u rukavicama, radi i Vučić iako je on spreman i ograditi se od RS-a, Dodika i referenduma kada je to u njegovom interesu“, kaže Kučukalić za Deutsche Welle.

Nacionalistička politika „odlučujuća“

Kako je srbijanskim predsjedničkim kandidatima jedan od glavnih aduta briga za Srbe van Srbije, to znači da je nacionalistička politika iz devedesetih godina još uvijek prisutna, a možda i odlučujuća u Srbiji, smatra Kučukalić. „Mnogo faktora utiče na pozicioniranje srbijanskih predsjedničkih kandidata. Pored unutrašnjih pitanja tu su kriza u BiH, Kosovo, situacija u Makedoniji, ali i odnos Rusije prema ovom regionu. Prema izjavama pojedinih kandidata, čini se da su Srbiji su još aktuelni ciljevi zacrtani u Memorandumu SANU. Mogući kandidat Vojislav Šešelj još sanja 'Veliku Srbiju' sa zapadnim granicama na liniji Karlobag-Karlovac-Virovitica. Aktuelni evropski imidž Vučića zasjenio je njegovu nekadašnju naci-retoriku. Iako se ograđuje od RS-a kada mu to odgovara, Vučić ne bi imao ništa protiv da se srbijanski 'gubitak' Kosova kompenzira ovim bh. entitetom“, kaže Kučukalić.

„Umjereni" kandidati zato nemaju mnogo šanse na predstojećim predsjedničkim izborima u Srbiji. „Većina kandidata igra na tu nacionalističku kartu, čast rijetkim izuzecima, poput čelnika Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, ali su njegove šanse za ulazak u drugi krug veoma male“, ističe Kučukalić. Predsjednički izbori u Srbiji raspisani su za 2. april. Za predsjednika će biti izabran kandidat koji je dobio većinu glasova birača koji su glasali. Ukoliko nijedan kandidat ne dobije većinu, glasanje se ponavlja u roku od 15 dana. U tzv.  drugom krugu izbora, učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova. Mandat prеdsjеdnika Srbije trajе pеt godina.