Rezultati Opštih izbora vratili su Bosnu i Hercegovinu u već viđeni politički obrazac. SNSD, SDA i HDZ ponovo su najjači akteri na svim nivoima vlasti, sa iznenađenjem Stranke za BiH koja je ostvarila veliki rast. U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dominiraće tri nacionalne stranke koje su osvojile najviše mandata u entitetskim i državnom parlamentu.

U Federaciji BiH SDA je učvrstila poziciju najjače stranke, HDZ je dobio svog člana Predsjedništva u liku Darijane Filipović, dok je u Republici Srpskoj SNSD ostvario pobjedu na svim nivoima.

Izbacivanje SNSD-a gotovo nemoguće

Ono što ove izbore čini presudnim za dalji rasplet nije samo broj glasova, već aritmetika u Domu naroda. Iz Republike Srpske se bira pet delegata, a kontrolni paket podrazumijeva četiri mandata. SNSD sa koalicionim partnerima ima dovoljno poslanika da osigura četiri delegata u srpskom klubu, što ga čini nezaobilaznim faktorom u formiranju vlasti na državnom nivou.

Međutim, tu bi mogao nastati problem ukoliko se bude pratio obrazac posljednje dvije godine, kada je prekinuta svaka saradnja stranaka Trojke sa SNSD-om. SDA i SDP su najjače stranke, od kojih se očekuje koalicija sa SNSD-om i HDZ-om.

„Izbacivanje SNSD-a iz vlasti je projekat koji zahtjeva širu platformu“, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, stranke koja je doživjela priličan pad na izborima, ali je kako kaže Konaković, spremna da podrži SDA i SDP u izbacivanju SNSD-a iz jednačine za formiranje vlasti.

S druge strane, prvi čovjek SDA Bakir Izetbegović, ne odbacuje mogućnost formiranja vlasti sa SNSD i HDZ.

„Nećemo, naravno, praviti vlast sa onima s kojima ne možemo donositi zakone, funkcionalno uspostaviti Savjet ministara ili Federalnu vladu. Radićemo sa onima koji imaju dovoljno ruku i u Predstavničkom i u Domu naroda“, rekao je Izetbegović.

Nije problem forma, već suština

Raspodjela mandata neće biti problem, već formiranje koalicija i izvršne vlasti, odnosno Savjeta ministara BiH.

„Bez SNSD-a nema vlasti na državnom nivou naredne četiri godine. Imaju četiri delegata u Domu naroda što znači, ako se nekom matematikom i uspije stvoriti većina bez njih, da će svaki akt biti blokiran u Domu naroda. A to opet znači četiri godine zastoja i agonije“, kaže novinar Goran Dakić, ističući da probosanske stranke ne mogu sebi dozvoliti još jedan sunovrat u političkoj borbi sa Dodikom, čemu smo svjedočili zadnje dvije godine.

Izmjene Izbornog zakona

U ovoj matematici biće potrebno namiriti i HDZ, jer iako su dobili „legitimnog predstavnika hrvatskog naroda“ u Predsjedništvo BiH, sigurno na tome neće stati.

„Prva stepenica je izmjena Izbornog zakona koju traže Hrvati, a što su u više navrata odbile sve probosanske stranke. Posebno SDA koja se 2022. godine povukla iz pregovora čiji su medijatori bili Amerikanci i predstavnici EU“, kaže Dakić.

HDZ insistira na tome da hrvatski narod mora birati svog „legitimnog predstavnika” između više kandidata, a ne da taj izbor bude uslovljen glasovima bošnjačkih birača. Ovaj zahtjev vjerovatno će biti jedan od glavnih pregovaračkih aduta HDZ-a u razgovorima sa SDA i SNSD-om.

Ako se ne postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona, HDZ može zaprijetiti blokadom, što bi dodatno komplikovalo formiranje vlasti.

(Ne)saradnja koja traje

Da bi se formirala vlast bez SNSD-a, potrebno bi bilo napraviti dogovor u kojem bi istovremeno učestvovali SDA, SDP, HDZ i najmanje dvije srpske opozicione stranke, što je matematički i politički gotovo neizvodivo.

Zbog toga ova „loša saradnja“ više zvuči kao pregovaračka taktika nego kao čvrsta politička odluka. SDA, iako je u prethodnom mandatu bila u opoziciji na državnom nivou, sada se vraća u igru kao najjača stranka u Federaciji BiH. Pritisak formiranja funkcionalne vlasti, uz činjenicu da je SNSD nezaobilazan, vjerovatno će natjerati sve aktere na kompromis koji će rezultirati starom formulom, SNSD–SDA–HDZ.

Ono što ove izbore čini posebno značajnim jesu Dodikove najave o povratku „izvornom Dejtonu”. Ova retorika, koja podrazumijeva jačanje entitetskih ovlaštenja i slabljenje državnih institucija, otvara mogućnost četverogodišnje blokade na nivou BiH. Ako Dodik odluči iskoristiti poziciju SNSD-a u Domu naroda za blokadu zakona koji jačaju državne nadležnosti, BiH može ući u novi ciklus političke paralize.

Dodikov mogući povratak

Jedno od najzanimljivijih pitanja nakon izbora jeste mogućnost pomilovanja Milorada Dodika. Dodik je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, uz šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. Ulaskom Željke Cvijanović (SNSD) i Darijane Filipović (HDZ) u Predsjedništvo BiH, otvara se pitanje da li bi se moglo pokrenuti pitanje pomilovanja, za šta Predsjedništvo ima nadležnost.

Međutim, pravnici smatraju da se odluke o pomilovanju na državnom nivou mogu donijeti isključivo konsenzusom sva tri člana Predsjedništva BiH.

„Ukoliko bi došlo do pomilovanja, odnosno takve inicijative, takva odluka mora biti jednoglasna u Predsjedništvu. Mislim da ovdje neće biti te saglasnosti za pomilovanje Milorada Dodika“, kaže bivši član CIK-a, pravnik, Vehid Šehić.

Potop SDS-a i kraj jedne ere

Dok SNSD slavi, Srpska demokratske stranka (SDS) doživljava izborni potop. Rezultati pokazuju drastičan pad podrške ovoj stranci, koja je nekad bila glavna opoziciona snaga u Republici Srpskoj. Pad SDS-a nije samo rezultat jačanja SNSD-a, već i šireg fenomena gubitka povjerenja građana u tradicionalne opozicione stranke, koje nisu uspjele ponuditi alternativu Dodikovoj politici.

Ovaj izborni rezultat može označiti kraj jedne političke ere u Republici Srpskoj. SDS, koji je decenijama bio sinonim za srpsku opoziciju, sada se suočava sa egzistencijalnim pitanjem, koje je ugroženo još od 2006. godine i smjene Dragana Čavića sa mjesta prvog čovjeka stranke.

„Od tada do danas imaju stalni pada i nikada se nisu uspjeli vratiti. Koliko je SNSD na vlasti, toliko je SDS u padu i to je paradoks borbe opozicije u Republici Srpskoj“, kaže Dakić.

Izlaznost od 42 procenta pokazuje da je značajan dio građana ostao kao posmatrač, ali oni koji su izašli na birališta jasno su pokazali šta žele. Povratak na formulu SNSD–SDA–HDZ, uz Dodikove najave o „izvornom Dejtonu” i mogućnost pomilovanja, sugeriše da će se politička scena BiH u naredne četiri godine vrtjeti u poznatom krugu blokada, pregovora i kompromisa.