Na dnevnom redu Vijeća sigurnosti (VS), već narednog tjedna naći će se vruća tema - referendum za osamostaljenje južnog Sudana. Od onoga što se zna, u narednih 30-ak dana bh. dipolmati u UN-u na dnevnom redu imat će situaciju u Siera Leoneu, Somaliji i Nepalu, a imat će i dvije otvorene debate, o izgradnji post-konfliktnih društava kroz mirovne operacije UN-a, te raspravu o situaciji na Bliskom istoku. Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine u UN-u u New Yorku, u izjavi za Deutsche Welle, kaže kako očekuje, da će “januar ipak, proći bez velikog stresa”.

Od “zemlje slučaja” do predsjedavajuće

Jednomjesečno predsjedavanje Vijećem sigurnosti od 1. do 31 januara 2011, u rukama je Bosne i Hercegovine. Za neke je to sasvim rutinska, gotovo “tehnička stvar”, s obzirom da je zemlja u proteklih 12 mjeseci obavila već pola dvogodišnjeg mandata, kao jedna od 10 nestalnih članica, u ovom 15-članom, najvažnijem organu Ujedinjenih naroda.

Za druge je to pak, skoro sam znak planetarne pravde, znajući kroz šta je sve zemlja prošla u periodu od 1992. do 1995, kada je bila skoro rekorder među svim drugim zemljama koje su se našle na dnevnom redu Vijeća sigurnosti: Samo u tom periodu, VS je o BiH usvojio preko 70 rezolucija. Uostalom, i danas, 15 godina poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH se kao i Libanon (druga nestalna članica Vijeća sigurnosti sa istovjetnim mandatom, do kraja 2011.) – nalazi kao periodični subjekt razmatranja ovog tijela, što joj proceduralno, pa čak ni politički ne smeta da bude članica ili predsjedavajuća Vijećem.

Visoki namještenik Političkog odjela UN-a, u New Yorku, Sarajlija Dr. Darko Močibob, za Deutsche Welle kaže, da predsjedavanje BiH Vijećem sigurnosti doživljava i sasvim osobno.

“Za mene ovaj događaj ima posebno značenje. Kao netko tko je počeo raditi za UN, zapravo za UNPROFOR (Snage UN-a u BiH od 1992. do 1995. – op.aut.) u Sarajevu 1993, kad je Bosna bila slučaj, za mene ovo ima posebno značenje. Jer, sada, Bosna od slučaja - od prije nepunih 15-ak godina - postaje predsjedavajuća Vijeća sigurnosti. To sigurno govori o promjeni situacije u BiH, u pozitivnom smislu. Istovremeno - to za Bosnu predstavlja veliku obavezu.”

Da predsjedavanje Vijeću sigurnosti UN-a, koje još od doba Hladnog rata nazivaju “svjetskom vladom”, nije nimalo jednostavan posao, svjestan je očito i šef Misije BiH u Vijeću sigurnosti, veleposlanik Ivan Barbalić.

Na sljedećoj stranici čitajte o ulozi Tajništva UN-a

Više od rutine

Barbalić je između ostalog govorio o redoslijedu prioriteta – globalnih kriznih žarišta, koje će mu kao “vruć krumpir”, biti u rukama u narednih mjesec dana. Sve to nije umanjilo njegov vidljivi optimizam; on je siguran, kako nam je ustvrdio – da će u tom periodu “sve biti u redu”:

“U Vijeću smo već godinu dana i ovo je vrhunac našeg rada. Predsjedavanje je jedan izazov kako za našu Misiju, tako i za Ministarstvo (Vanjskih poslova BiH) i Predsjedništvo. Već nekoliko mjeseci se pripremamo za taj zadatak, i vjerujem da ćemo ostvariti ono što se od nas očekuje. U svakom slučaju, ja vjerujem da ćemo uraditi dobar posao i također vjerujem da će januar proći bez nekog većeg stresa”, kaže Barbalić.

No, kako Bosna i Hercegovina ipak, još nije sasvim politički konsolidovana zemlja – mnogi još uvjek strijepe kako će sve to proteći.

Dugogodišnja šefica Reutersovog dopisništva u UN-u, sada politički analitičar u Ujedinjenim narodima, Evelyn Leopold, kaže kako je i predsjedavanje Vijećem sigurnosti najviše u rukama stalnih pet članica VS, bez obzira na rotaciono predsjedništvo, koje se svakog mjeseca mijenja. Leopold nije jedina koja je spremna ustvrditi, kako je uloga nestalnih članica u nereformisanom Vijeću sigurnosti, koje se brojčano nije uvećalo već 45 godina – skoro marginalizovana od stalnih predstavnika u VS-u, SAD, Velike Biritanije, Francuske, Rusije i Kine:

“I rotaciono predsjedavanje BiH je u svakom slučaju specifično, i ako vaš ambasador odluči da recimo tijekom narednog tjedna više govori o kršenju ljudskih prava u Sudanu, gdje se 9. siječnja održava referendum o osamostaljenju južnog dijela zemlje, to će u svakom slučaju pojačati pozornost medija”, kaže između ostalog Evelyn Leopold, sugerišući da bi trebalo iskoristiti ovu priliku.

Uloga tajništva UN-a

Valja reći, da će cijelo vrijeme predsjedavanja bh. diplomati u New Yorku imati do u detalje razrađen plan i satnicu - pripremljenu od strane tajništva Ujedinjenih naroda, pa valja računati na dobro uhodanu institucionalnu rutinu. Svoju su podršku najavile i druge zemlje članice VS, koje u svemu imaju dugogodišnje iskustvo.

To ipak ne znači da ne treba ostati stalno budan zbog nepredvidljivih dogadjaja na mnogim svjetskim merdijanima kaže Dr. Močibob i dodaje:

“Pa, dosta toga se može pripremiti unaprijed i tu postoji dosta rutine, to je tačno. Međutim, nikad se ne zna šta će se dogoditi u svijetu i kakva kriza može da nastupi. Vrlo je čest slučaj da se tokom predsjedavanja jedne zemlje dogode krize, i to traži brzo reagovanje, brze konsultacije. U takvim slučajevima, predsjedavajući igra odlučujuću ulogu, da brzo sazove Vijeće sigurnosti, da usaglasi stavove i da pomogne da se donese odluka sa što više ujedinjenih stavova”, kaže Močibob koji je učestvovao na konsultacijama u pripremi BiH za predsjedavanje Vijećem sigurnosti.

Autor: Erol Avdović, New York

Odg. urednik: Svetozar Savić