Izchak Herzog stoji za govorničkim pultom i podiže kažiprst. "Samo premijer može riješiti problem nedostatka stambenog prostora", kaže ovaj kandidat izraelske ljevice i polako podiže tonalitet svog glasa, primjetno iznad normale: "A ja obećavam da ću se kao premijer lično pozabaviti tim problemom."

U ovoj kratkoj sceni predizborne kampanje se istovremeno očitava i snaga i slaba tačka Herzoga. Njegova snaga je u tome da govori o temama koje se tiču socijalne pravde, a ankete govore da će upravo te teme odlučiti o tome kome će Izraelci dati svoj glas na izborima 17. marta. Stanarine su u proteklih šest godina porasle za trećinu. Plate stagniraju, cijene galopiraju. Skoro svaki drugi Izraelac ima račun u banci koji je stalno "u crvenom".

Glas koji ne donosi glasove

Ipak, izborne kampanje ne žive samo od dobro odabranih tema. Bitne su i ličnosti koje ih vode. A baš tu je Herzogova slabost. On važi za političara koji nije karizmatičan. "Njegov glas je prilično tih. Kada govori ne stiče se utisak moći i samopouzdanja", kaže Eytan Gilboa, politolog i direktor Centra za komunikacije na Univerzitetu Bar-Ilan u Tel Avivu. "Radio je na tome da to popravi, ali ne vidim da je imao nekog velikog uspjeha."

Kao i skoro svi drugi izraelski političari iz vrha, i Herzog je bio pripadnik jedne elitne armijske jedinice. Ipak, na njemu se ne vidi da je vojska ostavila traga na njegovu ličnost. Ovaj 54-godišnjak ostavlja utisak prijateljski nastrojenog prodavca polisa osiguranja. On je mršav, osrednjeg rasta, blago kovrdžave smeđe kose. Voli da nosi plave košulje, koje pristaju uz njegovu boju očiju. Njegovi politički protivnici rado ga zovu nadikom koji mu je dala njegova mama kad je bio mali - "Bougie".

Za mir, protiv izolacije

Ovaj "soft-imidž" je ono po čemu se razlikuje od sadašnjeg premijera Netanjahua, kaže Gilboa. Netanjahuov govor pred Kongresom u Vašingtonu ostavio je utisak na brojne Izraelce. "Imao premijer nadimak "Bibi" ili ne, oni su u njemu vidjeli i čuli moćnog političara", navodi ovaj politolog. Volumen glasa poput nekog generala, vojno oštar govor - tako nešto dobro prolazi u Izraelu. I dok je Netanjahu govorio na velikoj političkoj bini u Vašingtonu, Herzog je govorio u Nir Mošeu, selu u pustinji Negev, nedaleko od Pojasa Gaze. "Premijer je sigurno dobar govornik", rekao je Herzog, "ali bez obzira na njegove velike riječi, na kraju će ostati sam a Izrael će gurnuti u izolaciju."

Razlike imeđu dva kandidata nisu samo u tonalitetu glasa i u socijalnoj politici. Netanjahu traži konfrontaciju u borbi protiv iranskog nuklearnog programa, nastavio je politiku gradnje jevrejskih naselja i "ne može zamisliti" da bi napravio bilo kakve dodatne ustupke Palestincima. Nasuprot tome, Herzog govori o "međunarodnom sporazumu za Iran", te "čezne za mirom" - čak i sa Palestincima kojima priznaje pravo da formiraju svoju državu.

Herzogovi - skoro plemići

"Sa Herzogom na funkciji premijera, Izrael bi mogao otvoriti novo političko poglavlje", uvjeren je Gilboa. "Ipak, mnogi Evropljani očekuju da je s premijerom iz političke ljevice koliko sutra moguće sklopiti mirovni sporazum sa Palestincima. To je besmislica, istorija je pokazala da stvari stoje drugačije."

Herzogova politička karijera je počela 1999. kada je premijer bio Ehud Barak. Herzog je tada bio šef njegovog kabineta. kasnije je bio ministar urbanizma i stambene politike, a od 2013. je na čelu Radničke partije. Istorija njegove porodice zvuči skoro aristokratski. Njegov otac Haim Herzog je od 1983. do 1993. bio predsjednik države, a njegov djed Isaak HaLevy Herzog je od 1937. bio prvi glavni rabin tadašnje Palestine, a potom i Izraela. Herzog junior je krajem 2014. formirao koaliciju "Cionistička unija" sa nekadašnjom ministricom vanjskih poslova Cipi Livni i njenim Pokretom centra. U slučaju izborne pobjede Livni će ga nakon dvije godine zamijeniti na funkciji premijera.

Napeta utrka do posljednjeg trenutka

Ankete pokazuju da se njih dvoje trenutno nalazi u istoj ravni sa vladajućim Likudom premijera Netanjahua. "Još uvijek ima mnogo neodlučnih birača", kaće Gilboa. "Njihov broj je između 12 i 15 odsto. Mnogi će se o tome za koga će glasati odlučiti tek na sam dan izbora."

Ipak, ni Likud ni Cionistička unija u ovom trenutku ne mogu da računaju da će u parlamentu imati natpolovičnu većinu. Koalicija desnih i religioznih stranaka bi zato mogla spriječiti izbor Herzoga na mjesto premijera. Osim ako mu u završnici ipak pođe za rukom da pogodi pravu boju glasa.