Njemački mediji ovih dana pišu o nedavno najavljenoj Paradi ponosa koja bi se u Sarajevu trebla održati 8. septembra ove godine. Na internet stranici lista Neues Deutschland (nd) u članku pod nazivom „Prva gej parada BiH" autor piše o otporima i govoru mržnje na društvenim mrežama.

„Bosna i Hercegovina je pored Sjeverne Makedonije jedina država bivše Jugoslavije u kojoj se do sada nije obilježio Christopher Street Day (CSD). Parade ponosa koje su se održavale u drugim državama regiona - u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori– bile su popraćene nasilnim napadima. Godine 2010. se na primjer Prajd u Beogradu završio nemirima sa desecima povrijeđenih i s preko 100 uhapšenih. Od 2014. godine se CSD u Beogradu obilježava bez većih incidenata, ali uz podršku ogromnog broja policijskih službenika. Na Kosovu se Prajd s druge strane održao mirno prvi put u oktobru 2017. godine, dok huligani, nacionalisti i religijski fanatici u Sarajevu i danas napadaju posjetioce queer festivala i drugih LGBT događaja", piše Krsto Lazarević za nd.

U razgovoru za nd jedna od organizatorica prvog Prajda u Sarajevu, 28-godišnja Nera Mešinović, govori: „S jedne strane dobijamo veliku podršku, a s druge strane govor mržnje. Prvenstveno na internetu".

„Na Facebook stranici 'Policijska Akademija BiH' postavljena je anketa sa pitanjem: 'Treba li policija da obezbjeđuje LGBT osobe ili da ih privodi?‘. Na anketu se jednim klikom može odabrati jedan od dva odgovora: ‚obezbjeđuje‘ ili ‚privodi‘.

Prema istraživanju Radio Sarajeva ne radi se o zvaničnoj Facebook stranici bh. policije, nego o stranici koju održavaju polaznici državne Policijske akademije. Ispod ovog posta poziva se i na potpisivanje peticije za zabranu Parade ponosa, a u nekim od komentara se homoseksualnost upoređuje sa zoofolijom, poremećajem u kojem su objekat seksualne želje životinje", navodi se između ostalog dalje u članku.

Pored toga se spominje i političarka Samra Ćosović Hajdarević iz SDA, čiji je post izbrisan sa njene Facebook stranice. „U svom postu ona optužuje organizatore Prajda da uništavaju državu i njen narod", navodi se u članku nakon čega autor piše i da je poznati imam Muhamed Velić na svojoj stranici na kojoj ima 67 hiljada pratitelja podijelio tekst u kojem se homoseksualci upoređuju sa virusima i bakterijama. „I ovaj post je u međuvremenu nestao sa njegove Facebook stranice", navodi se.

Iako aktivisti pokušavaju da zaustave svaki oblik govora mržnje, nedavno je došlo i do napada na dvije lezbejke:

„U noći sa srijede na četvrtak Ehlimana Elma Muslija, pripravnica u organizaciji „Civil Rights Defenders" je šetala sa svojom djevojkom. Njih dvije su napadnute od strane jednog čovjeka koji je od njih zahtijevao da se ne drže za ruke, te im prijetio da će ih izbosti nožem. Napadač je onda rekao da će ih napasti u septembru na gej paradi u Sarajevu, jer parada vrijeđa njegova religijska osjećanja. Prijetio je da će 'poteći krv'. Isti čovjek je prošlog petka (5.4.), uz podršku još jedne osobe, napao iste djevojke. Udario je aktivistkinju u lice i bacio je na pod. Njena djevojka je uspjela pobjeći.

Organizatori Prajda nakon toga su izjavili: 'Ovaj napad je direktan rezultat intenziviranja govora mržnje protiv Prajda u javnom prostoru i na društvenim mrežama, a u koji u koji su bile uključene i javne ličnosti'." 

O javnim ličnostima i njihovim reakcijama na Prajd u Sarajevu piše i ARD Beč. Članak pod naslovom „Braniti ili hapsiti?" autor započinje ovako: „Abdulah Skaka (SDA) je gradonačelnik Sarajeva. Seksualnost i seksualnu orijentaciju opisuje kao privatnu stvar i time se indirektno izjašnjava protiv Prajda".

"Mnogi homofobni komentari koji su se pojavili na društvenim mrežama poziv su za hitnu akciju. Neki govore da je homoseksualnost bolest, dok drugi slave sultana Bruneja, koji je nedavno uveo smrtnu kaznu za homoseksualnost. Emina Bošnjak, članica organizacionog komiteta Parade ponosa i rukovoditeljica nevladine organizacije „Sarajevski otvoreni centar" naglašava da državni zakoni kriminaliziraju zločine iz mržnje usmjerene protiv seksualnog identiteta. Stvarnost je drugačija. Pored napada u javnom životu LGBT osobe su izložene i nasilju u sopstvenim porodicama, školama i univerzitetima. Ona navodi da su LGBT osobe u u BiH praktično nevidljive i da je zbog toga važno da se parada održi.

'U proteklih 20-25 godine u BiH se razvila atmosfera u kojoj postoji sve manje razumijevanja za one koji razmišljaju drugačije. Kada LGBT osobe i oni koji ih podržavaju izađu na ulice, Parada ponosa će poslati poruku da postoji nada i šansa da se ova država može zasnivati i na drugim principima', izjavila je ona za ARD Beč."

Pripremila: Aida Sofić Salihbegović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android