32 godine je prošlo do ubistva 69 Srba na području Bratunca i 22 zarobljena civila i vojnika. Ove godine program obilježavanja stradanja preko tri hiljade Srba u proteklom ratu u Podrinju i Birču, održava se pod nazivom „32 godine, zločin bez kazne“, kojim se želi apelovati na pravosudne institucije da procesuiraju odgovorne za ratne zločine nad Srbima. Tokom pomena na bratunačkom groblju brojni građani su nosili fotografije stradalih Srba.

„Izgubila sam muža. 21 osoba iz familije nam je ubijena to jutro na Petrovdan. Šta da vam kažem, teško je bilo“, priča kroz suze Nikolija Todorović iz sela Bjelovac, koja kaže da im nakon toga nije preostalo ništa drugo nego da odu u Srbiju. 

Traganje za posmrtnim ostacima

Iz Bjelovca kod Bratunca je i Zara Filipović, kojoj je muž ubijen na kućnom pragu u decembru 1992. godine.

„14. decembra muž poginuo ispred kuće, samo što je izašao u wc. Tako su ujutru rano napali. Ja sam pobjegla. Bila sam ranjena i ja taj dan. Nikom ne možeš objasniti taj strah koji traje i danas", priča Zaga Filipović, kojoj je muž pokopan na groblju u Bratuncu.

Vijence su na bratunačkom groblju pored političkog vrha Republike Srpske i Srbije, položili članovi porodica poginulih iz regije srednjeg Podrinja i Birča, delegacije Boračke organizacije Republike Srpske i drugih nevladinih organizacija proisteklih iz proteklog rata. Najviše ih kažu boli, traganje za posmrtnim ostacima svojih najmilijih.

„Još je mnogo porodica koje tragaju. Vrijeme bi bilo da riješimo pitanje svojih nestalih. Ljudi leže u vrećama u halama, bilo bi fer da nam to daju. Uvijek kažu da nema uzoraka. Postoji Institut u Banjaluci koji može rješavati naše DNK“, kaže Milka Kovačić, iz Udruženja nestalih Bratunca i Srebrenice.

Na Spomen-krstu u Bratuncu, vijence su položili i delegacija Srbije koju je predvodio premijer Miloš Vučević, te ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov. U obraćanju nakon služenja parastosa patrijarh Porfirije je poručio da narodi na ovim prostorima moraju žive u miru. Osvrnuo se i na usvojenu Rezoluciju o Srebrenici, u kontekstu potvrde zločina.

Pisana potvrda zločina

„Šta ćemo sa bolom koji osjećamo danas. Zar bol svakog čovjeka, bio on hrišćanin, musliman, agnostik ili nešto drugo, nije teret koji razdire jednako svaku ljudsku dušu. Otud znam da isti bol koji nas boli, osjećaju i naše komšije i da nam je zajednički imenilac tuga“, rekao je patrijarh Porfirije, ističući da upravo zbog toga ne želi da umanjuje žrtve drugih naroda.

„Naprotiv. Jednako se klanjamo pred svakom žrtvom jer je sveta i dostojna molitve, bilo da je bošnjačka, hrvatska ili srpska. Međutim, nama za istinitost naših nevinih žrtva ne treba ničija pisana potvrda i verifikacija, a najmanje izvršilaca zločinaca i njihovih saradnika. Bolu majki Bratunca ne treba pisana potvrda“, rekao je patrijarh Porfirije.

Poruku iz Bratunca uputio je i predsjednik RS Milorad Dodik, koji je još jednom pozvao pravosuđe BiH da procesuira odgovorne za zločine koji su počinjeni na ovim prostorima. Kaže da su „međunarodnu verifikaciju žrtve dobili samo muslimani, a da su Srbi i njihove žrtve ostali nepriznati. 

„Ali mi ne smijemo ostati bez sjećanja na žrtve. I zato je ovo okupljanje nakon te sramne Rezolucije u UN koju odbacujemo, zaista važno. Da pošaljemo poruku. Možete da nam nudite svakakve puteve, uključujući i evropske, ali budite sigurni da ćemo ovaj prtljag nositi sa sobom kao sjećanje i nikada nećemo zaboraviti. Ubili ste nas ovdje. 3260 žrtava", rekao je Dodik, upitavši zar nije dosta što je kompletno političko i vojno rukovodstvo RS presuđeno za zločine.

(Ne)moguć suživot

„Šta sada hoćete. Koga još hoćete. U čemu je problem. Rekli smo, da, bio je zločin nad muslimanima u Srebrenici. A zašto je vama teško da kažete da je bio težak zločin nad Srbima Podrinja. Zar nešto tražimo što nije istina. Ili hoćete da prihvatimo samo ono što je vaša istina. Na tom pomirenju ne možemo da gradimo suživot“, rekao je Dodik, još jednom Bosni i Hercegovini stavljajući karakter nemoguće države.

Premijer Srbije Miloš Vučević, podsjetio je na nedavno usvojenu deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda, u kojoj se kako je rekao definiše i „zajedničko sjećanje na žrtve posljednjeg rata“.

„Važno je da se okupljamo i pamtimo. To je početak naše duhovne obnove“, poručio je Vučević iz Bratunca.

Osim kvalifikacija pojedinih medija iz Federacije Bosne i Hercegovine da je postavljanje fotografija ubijenih, pored puta, provokacija uoči obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici, nije bilo reakcija zvaničnika ovog entiteta. Takođe, parastosu ni ove kao ni prethodnih godina nije prisustvovao niko od međunarodnih zvaničnika, koji su ranije pravdali svoj nedolazak time što su na groblju pored civila, sahranjeni i vojnici. 

Presude

Što se tiče presuda, za ubistva srpskih civila na ovom području još niko nije odgovarao. Bivši komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine Naser Orić je 2008. godine oslobođen pred Haškim tribunalom. Optužnica ga je teretila za zločine počinjene nad Srbima u Srebrenici od 1992. do 1995. godine. Uhapšen je ponovo 2015. u Švajcarskoj po potjernici Srbije koja je tražila njegovo izručenje. Sud BiH je prije pet godina pravosnažno oslobodio optužbi Nasera Orića i Sabahudina Muhića, da su 1992. godine u bratunačkim selima, ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu