1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brdo problema na samitu EU

10. decembar 2020

U sred pandemije korona-virusa, samitom EU ovog četvrtka (10.12) završava njemačko predsjedavanje Savjetom Evropske unije. Mnoga pitanja ostaju otvorena – nade za rješenje jedino imaju pitanja budžeta EU.

Brüssel EU Sondergipfel Merkel Orban
Posebni samit na vrhu EUFoto: Johanna Geron/dpa/picture-alliance

Njemačko predsjedavanje Savjetom EU od jula do decembra nije proteklo kako je planirano. To je Angela Merkel priznala dan uoči samita u Briselu: „Šteta što mnogo toga nismo uspjeli da sprovedemo“, rekla je kancelarka pred poslanicima u Bundestagu.

Posljednji Samit Evropske unije ove godine trebalo je da bude glamurozan završetak drugog predsjedavanja Evropskom unijom Angele Merkel u njenoj političkoj karijeri koja se bliži kraju. Ali, pandemija korona-virusa, Britanci, Mađari, Poljaci i turska vlada – pomrsili su joj računicu. Neriješeni problemi koje bi šefovi država i vlada 27 članica trebalo da riješe na sastanku uživo, nagomilali su se na samom kraju.

Pravna država i budžet

Još se pregovara o vladavini zakona u Mađarskoj i Poljskoj, koja je, prema mišljenju Evropske komisije i Evropskog parlamenta, ozbiljno ugrožena. Da bi spriječili preispitivanje vladavine zakona, te dvije zemlje stavile su veto na usvajanje kompletnog sedmogodišnjeg budžeta EU od 1,1 bilion evra.

-pročitajte još: Spor oko budžeta EU - Merkel treba da pronađe rješenje

Premijer Mađarske Viktor Orban tvrdi da se radi o „odbrani nezavisnosti Mađarske“, i da se EU sprema da „podjarmi državu kao nekada Sovjetski Savez“. Za taj argument, osim Poljske, preostalih 25 članica EU nisu imale razumijevanja. One su insistirale na mehanizmu pravne države po pitanju budžeta, jer to je na kraju ono što je dogovoreno na četvorodnevnom samitu o budžetu početkom jula.

Ono što je posebno razljutilo njemačku kancelarku jeste to što Poljska i Mađarska blokiraju i paket pomoći od 750 milijardi evra za saniranje štete nanesene pandemijom. A on je prijeko potreban da se ponovo pokrene ekonomija.

Na kraju je njemački ambasador pri EU Mihael Klaus pregovarao sa svojim kolegama iz Poljske i Mađarske o dodatnoj deklaraciji o mehanizmu pravne države, o čemu sada promišljaju te dvije države. Deklaracija predviđa dodatne korake i intervenciju Evropskog suda pravde, kako bi se zaista mogao povesti postupak protiv neke od država-članica EU.

U noći uoči samita to je trebalo da bude provjereno i u četvrtak zapečaćeno. Tako bi budžet mogao, kao što je i planirano, da stupi na snagu 1. januara. Nekadašnji predsjedavajući Evropskim savjetom, poljski demohrišćanin Donald Tusk, zadovoljan je što je „ucjena“ Poljske i Mađarske na kraju bila bezuspješna.

Njemačka kancelarka pred poslanicima BundestagaFoto: picture alliance / ASSOCIATED PRESS

Turska

U još jednom konfliktu, napetom odnosu između Evropske unije i Turske, nema naznaka rješenja. „Turski predsjednik Erdogan nije spreman na dijalog“, izjavio je njemački državni ministar u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke Mihael Rot.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je razočaranje jer turski vlastodržac nije bio spreman da razgovara sa članicama EU Grčkom i Kiprom o spornoj eksploataciji gasa u istočnom Sredozemnom moru. Naprotiv, Redžep Tajip Erdogan dopustio je bušenja u spornim teritorijalnim vodama neposredno uoči samita.

Njemačko predsjedavanje predlaže da se uvedu sankcije pojedinim građanima Turske i preduzećima, uključenim u istraživanja gasa, ali ta veoma ograničena kaznena akcija neće biti dovoljna za Grčku i Kipar.

Turski predsjednik već je izjavio da se ne plaši sankcija Evropske unije. Pojedine države EU, prije svih Austrija, zalažu se za prekid pristupnih pregovora sa Turskom. Uprkos svim napetostima posljednjih godina, Turska i dalje zvanično želi da pristupi EU.

Turski vojni brodovi prate brod za pravljenje bušotina u Sredozemnom moruFoto: picture-alliance/abaca/Turkish Naval Forces

Klima

Na pregovaračkom stolu je i cilj EU o zaštiti klime do 2030. Naime, u odnosu na 1990. godinu, trebalo bi da se za 55 odsto smanji emisija ugljen-dioksida. A u 2050, Evropska unija želi da njena privreda bude u potpunosti neutralna u pogledu klime.

Poljska je skeptična s obzirom da u velikoj mjeri zavisi od proizvodnje električne energije u termoelektranama na ugalj. Ne zna se da li će premijer Poljske na samitu i po tom pitanju uložiti još jedan veto. U krugovima Evropskog savjeta govori se da jedna članica želi „više jasnoće“ o tome šta klimatski ciljevi za nju znače u ekonomskom smislu. Drugim riječima, ako dođe do najgoreg, ona želi više sredstava iz budžeta EU za restrukturiranje svog energetskog sektora.

Prema Pariškom sporazumu o klimi, EU je zapravo do februara 2020. morala da predstavi svoje ciljeve za zaštitu klime. Udruženja za zaštitu prirodne sredine ukazuju da cilj o smanjenju emisije ugljen-dioksida za 55 odsto nije dovoljan da se smanji globalno zagrijavanje.

Bregzit

O situaciji u pregovorima o trgovinskom sporazumu sa Ujedinjenim kraljevstvom, šefove država i vlada EU informisaće predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

„Diskusija nije planirana“, napisao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u pozivnici za samit. I još je dodao: „Držimo se svog pregovaračkog mandata“.

-pročitajte još: Skup je razvod bez sporazuma

Migracija, konferencija o budućnosti, SAD...

U posljednjih pola godine EU nije napravila napredak s namjeravanom novom regulacijom migracija. Evropska komisija je istina predložila izmjenjena pravila u procesu dodjeljivanja azila i raspodjele izbjeglica, o kojima države-članice do samita nisu nijednom diskutovale, bez obzira na pritisak njemačkog ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera.

Najveći kočničari su i tu – Poljska i Mađarska, zajedno sa drugim istočnim državama-članicama.

Veličanstveno najavljivana „Konferencija o budućnosti Evrope“, na kojoj bi trebalo da se razmjenjuju mišljenja o reformi EU – nije ni počela. Pandemija je spriječila sastanke uživo. Političari u svojim zemljama su više u modusu kriznog menadžemnta, nego što u vidu imaju budućnost EU. Uočljiv je, međutim, napredak u strategiji za Afriku i jedinstvenoj politici prema Kini.

Učesnici samita će biti jedinstveni i kada su SAD u pitanju. Svi su za novi početak u odnosima s najvažnijim saveznikom, nakon poraza nepredvidljivog Donalda Trampa. To znači da bi o trgovini i bezbjednosnom partnerstvu trebalo nanovo da se razgovara sa budućim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

A koliko bi Evropska unija trebalo da deluje strateški autonomno – to je ponovo sporno. Francuski predsjednik Emanuel Makron teži opsežnoj nezavisnosti „suverene Evrope". U Njemačkoj, Poljskoj i drugim zemljama EU radije bi da to bude malo manje. Jer, bez SAD, kako je otprilike izjavila njemačka ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer, bezbjednost Evropske unije u pogledu Rusije ne može da bude garantovana.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android